Rokovo u Draškovcu

Pod dva tornja Crkve sv. Roka u Draškovcu na koje su Draškovčani iznimno ponosni od davnina se za Rokovo proščenje okuplja vjernički puk, ne samo iz domaće fare, već i iz susjednih, ne samo međimurskih, nego i onih s one strane Mure i Drave.
Kako je Rokovo proščenje u Draškovcu jedan od izrazitih simbola, ne samo vjerskog, već i kulturno-povijesnog naslijeđa Međimurja, to obilježavanje obljetnice zavjeta Sv. Roku (251. je obljetnica ove godine) preraslo je u višednevnu manifestaciju prepunu sadržaja zbog kojih je Rokovo svake godine – neponovljivo lijepo.
Mjesna je proslava počela u subotu, 13. kolovoza, da bi kulminacija bila 16. kolovoza u euharistijskom slavlju na otvorenom koje je predvodio bjelovarsko-križevački biskup mons. Vjekoslav Huzjak uz petnaest svećenika, nadahnuto govoreći vjernicima o sv. Roku, njegovom životu i prepoznatljivim simbolima njegova značaja u ovom vremenu.
Na to je slavlje najviše vjernika došlo u zavjetnoj procesiji u kojoj su članovi Udruge prijatelja sv. Roka iz Draškovca nosili kip sv. Roka, dočekavši na prilazu iz Hemuševca članove Ceškog društva sv. Leonarda iz Goričana sa zavjetnim svijećama koji svake godine uz pratnju puhača pješke dolaze na Rokovo proščenje. U procesiji se moglo vidjeti i tradicijske nošnje koje se s ljubavlju čuvaju.
Župljane Župe Draškovec i sve goste pristigle na obilježavanje blagdana sv. Roka dočekao je i prije mise pozdravio župnik vlč. Matija Vonić, najzaslužnija osoba što je Rokovo proščenje u Draškovcu široko preraslo okvire domicilne župe.
Nakon mise, u nazočnosti predstavnika svjetovne vlasti među kojima su bili i predsjednik Skupštine Međimurske županije Petar Novački i gradonačelnik Preloga Dragutin Glavina te predstavnici vlasti susjednih općina, otkriveno je spomen-poprsje prvom draškovskom župniku, vlč. Vinku Horvatu koji je u Draškovcu službovao od 1789. do 1828. godine i vjerojatno imao zasluga što je biskup Maksimilijan Vrhovec 1790. godine osnovao župu u Draškovcu.
Za četvorodnevnog Rokova proščenja u Draškovcu svoje su radove izlagali brojni umjetnici, ali i poljoprivrednici, stari majstori i mnogi drugi. Održan je i V. festival duhovne glazbe Sveti Rok, zatim revijalni koncert puhačkih orkestara, susret kulturno-umjetničkih društava i pjesničko-glazbena priredba. U Perivoju sv. Roka uz i na prilazima crkvi tradicionalna proščenjarska atmosfera: još se u Draškovcu pravo proščenje drži, barem tako dugo dok se u hladu može dobiti kupica gvirca, licitarsko srce ili lepetajući drveni ftiček. Domaći ljudi tvrde: ak dojdete i k letu, još bu lepše! (MB)

ALTHANOV ZAVJET
Molio se 1760. godine grof Mihael Ivan od Althana IV. (iz obitelji koja je Međimurje imala u posjedu skoro sto godina) sv. Roku da otjera kugu od Međimurja, koja je pomorila stoku i bacila narod u neimaštinu. U Zavjetnoj povelji iz 1760. godine, pronađenoj u arhivu Zagrebačke nadbiskupije, grof Althan zavjetovao se da će, nestane li kuga u Međimurju, sagraditi crkvu u znak zahvalnosti cijeloga Međimurja, u čast sv. Roku, u Draškovcu, u kojem je bilo sjedište njegova posjeda. Kuga je nestala i crkva je sagrađena, a ove se godine obilježava 251. obljetnica zavjeta grofa Althana.