Špekulanti špekuliraju, a investitori ulažu

Višegodišnji postupak sređivanja imovinsko-pravnih poslova nad zemljištem u Gospodarskoj zoni Nedelišće i čekanje na prve investitore polako su iza nas. Zona prema Prostornom planu ima 240 hektara, popunjavat će se i razvijati fazno, a službeno nosi naziv Gospodarska zona - Privredna zona Nedelišće i istočno od Macinca. U razgovoru s načelnikom Općine Nedelišće Mladenom Horvatom saznajemo da je od dvanaest parcela obuhvaćenih prvom fazom popunjavanja Zone na području Nedelišća prodano njih jedanaest.
- Od tih jedanaest, tri imaju stare vlasnike, a parcela koja je ostala za prodaju ima površinu 3.600 metara kvadratnih. U izgradnji je poslovnih prostora na 8 hektara u Nedelišću i 2,5 hektara kod Macinca gdje je investitor Centrometal - ističe Horvat.
U Nedelišću svoje proizvodne i poslovne prostore gradi šest poduzeća: NMP Nedelišće, Stolarija Serec Nedelišće, Marodi domaća tjestenina Čakovec, Panex Mix dječja igrala Čakovec, Vizija Čakovec i Gradvest Vučetinec. U Zoni im je osigurana kompletna infrastruktura - prometnice, plin, vodovod, kanalizacija, telekomunikacijska mreža, javna rasvjeta i električna energija.
- Opremanje Zone financirali su njezini korisnici, pa smo s Elektrom sklopili ugovor o zakupu 530 kW snage i podijelili je po veličini parcela. Jedini koji nisu ugovorili opremanje Zone su trojica vlasnika parcela koji su vlasnici od ranije, no Općina ni nema instrumente kojima bi ih prisilila da u nekom roku grade iako čujemo da su neke općine to učinile - ističe načelnik i ostavlja drugima da procijene radi li se ovdje o špekuliranju zemljištem.
On dodaje da je u Zoni i jedan poslovni subjekt koji posluje već od ranije - Drvotrade - GM Pilana koja infrastrukturom nije uopće obuhvaćena.
Saša Gašparlin iz GM Pilane izjavljuje da im veći dio infrastrukture Zone nije ni potreban za funkcioniranje.
- Mi smo bili prvi u Zoni, kad infrastrukture nije ni bilo. Imamo građevinsku dozvolu i mogućnost za priključak struje, međutim, koristimo agregat i upravo smo u fazi nabave jačeg. Također imamo vlastiti sanitarni čvor i sustav grijanja koji mora odgovarati propisima vezanim uz našu djelatnost - ističe Gašparlin.
Zamjerke koje je imao još u fazi izgradnje prometnice naš je sugovornik dao tada, a danas najavljuje da još uvijek iza njih stoji i voljan je investirati kako bi ih prilagodio potrebama GM Pilane.
- Mi smo nadzoru pravodobno dali primjedbu da je prometnica previsoka i da je ulazak u našu pilanu prestrm. Šleperi ovdje zapinju, stružu podnožjem, pa smo ponudili da o vlastitom trošku prilagodimo put. To nam nije odobreno, no mi smo to i dalje voljni učiniti. Također, hidranti su postavljeni samo s jedne strane Zone, a ne i s naše. Mislim također da bi možda bilo dobro angažirati zaštitarsku službu u Zoni koju bismo plaćali svi mi koji ovdje radimo - zaključuje Saša Gašparlin.
Općina je prihod
prenijela na investitore
Panex Mix u Gospodarskoj zoni Nedelišće investira u objekat u kojem će proizvoditi igrala za dječja igrališta. Željko Kermek ističe da su u fazi projektiranja.
- Pokazalo se da nam je parcela premala, pa ćemo kupiti još zemljišta. Gotovo da smo odustali od svega jer naši su kupci općine i gradovi koji su praktično bez novaca i ne investiraju u dječja igrališta. Trenutno proizvodimo u Orehovici i ono što nam je važno u budućnosti jest da imamo dovoljno manipulativnog prostora jer naši proizvodi to iziskuju. Velik prostor i za proizvodnju i za držanje - kaže Kermek.
S više entuzijazma o svojoj investiciji govori Stjepan Marodi iz Marodi domaće tjestenine d.o.o. Čakovec koji do konca godine cjelokupnu proizvodnju planira preseliti u Gospodarsku zonu Nedelišće.
- Bude li sve išlo po planu, preselit ćemo do konca godine. Recesija nije usporila našu investiciju jer ne bilježimo pad, nego rast proizvodnje i prodaje iako su problemi s likvidnošću svakodnevica. Sada nas je dvadesetak i imamo trend zapošljavanja još nekoliko ljudi. U Zoni u Nedelišću smo mi, zasad, jedina prehrambena industrija, no nama to ne igra ulogu. Bitno je da je infrastruktura dobro posložena i da imamo dovoljno prostora - kaže Stjepan Marodi.
Pitali smo ga smatra li da su davanja lokalnoj samoupravi bila visoka?
- To je relativan pojam. Uvijek je skupo kad morate platiti, no mislim da je cijena i više nego korektna, a takav je i odnos Općine prema nama kao investitoru. Oni na tome praktično ništa nisu zaradili. To što smo platili za zemljište i infrastrukturu kroz komunalni doprinos, oni su kroz opremanje Zone prenijeli na nas investitore - zaključuje Marodi.
Stjepan Serec u Zoni gradi objekat za proizvodnju stolarije, a o investiciji generalno kaže:
- Mi smo ovo zemljište kupili još 2004. godine. Komunalni doprinos skupo nas je stajao, oko 700 tisuća kuna. Taj novac treba namaknuti iako se podrazumijeva da se njime sama Zona infrastrukturno oprema. Ako me pitate kad ću završiti izgradnju, odgovor ne znam jer ne znam u kojoj će ga mjeri poslovanje pokrivati. Dakako da nas je recesija usporila, no i bez nje je svaka investicija velika i značajna - ističe S. Serec.
A. Ličanin