STANORAD: Situacija je pod kontrolom!

Premda su mnoge privatne tvrtke u predstečajnoj nagodbi, mnoge je nedavno iznenadila informacija da se u istoj kaši našla i jedna javna – čakovečko Gradsko poduzeće Stanorad. Pitanje o trenutnom stanju u tvrtki provlačilo se i na posljed-njoj sjednici Gradskog vijeća Čakovca, a to je i jedan od povoda za razgovor s direktorom Andrejem Gregorcem. On uvjerava kako bojazni da će tvrtka završiti u stečaju nema, a još manje da je ugrožen novac iz stambene pričuve.
Iz kojih je razloga Stanorad zatražio predstečajnu nagodbu?
- Ta priča počela je još 2007. godine, kad smo imali kontrolu porezne uprave. Otkriveni su nedostaci i morali smo platiti razliku. Na to smo uložili žalbu, no, nije prihvaćena. Tako nam je određeno da platimo 170.000 kuna glavnice i oko 320.000 kuna kamata. Porezna uprava ponudila nam je mogućnost nagodbe putem otpisa kamata, što je po zakonu moguće. To smo prihvatili te dobili rješenje da platimo glavnicu. 100.000 kuna već smo platili, a preostalih 70.000 kuna ćemo do kraja mjeseca. Nikome drugome, osim što imamo kredit u banci, Stanorad nije dužan.
Kako je nastao dug?
- Riječ je o plaćanju PDV-a u vremenu dok smo radili zgradu na sajmištu. Stanovi se nisu prodavali tempom koji smo planirali, pa smo kasnili s plaćanjem poreza. Pojavila su se različita tumačenja, zato smo se i žalili. Teoretski, sad bismo mogli tužiti državu, ali smo se odlučili na varijantu otpisa kamata. Prošle se godine to zvalo porezna nagodba. Predstečajna nagodba zvuči dramatično. To nam se loše odrazilo i na poslovanje, no, funkcioniramo dalje i straha za tvrtku nema.
Kakva je situacija sa stambenom pričuvom? Već ste javno rekli da je taj novac na posebnim računima.
- Pričuve građana nalaze se na više od 250 računa, što je i broj zgrada kojima upravljamo, a u njima se nalazi ukupno 6.000 stambenih jedinica. Računi su zaštićeni i nemaju veze s nagodbom niti s našim poslovanjem. Mi iz Stanorada smijemo ih koristiti samo uz supotpis, odnosno suglasnost predstavnika zgrade, a oni ih, putem interneta, mogu i kontrolirati u svakom trenutku. Možemo si posuditi manju svotu, ako se dogovorimo s njima, a zatreba nam kako bismo ostali likvidni. S računa suvlasnika zgrada inače dobivamo proviziju od 10 posto plus PDV. Ukupna pričuva godišnje iznosi oko 8,500.000 kuna. Od toga je naše oko milijun i pol, čime se pokrivaju troškovi poslovanja i plaće 15 zaposlenih.
Prodaja stanova posljednjih je godina u Hrvatskoj jako pala. Kako se u toj situaciji snašao Stanorad?
- Prodali smo ono što smo izgradili. U jesen planiramo raspisati natječaj za iskazivanje interesa za novu zgradu po sistemu poticajne stanogradnje u Martanama od 20 manjih stanova površine između 40 i 55 kvadratnih metara. Cijena bi im bila 960 eura po kvadratnom metru. Projekti su spremni. Ako bude dovoljno zainteresiranih, krećemo u pregovore s bankom oko kreditiranja. Općenito smatram da kamata ne bi smjela prelaziti 4 posto te da kupci, poput mladih obitelji, ne bi za ratu stana mjesečno trebali izdvajati više od 2.000 kuna. S obzirom na sve druge životne troškove, sve ostalo bilo bi previše. U takvom slučaju postali bismo robovi svog stana.
Često ste na meti kritika oporbenih vijećnika u Gradskom vijeću Čakovca, kako u prijašnjim sazivima, tako i u sadašnjem. Spočitavale su Vam se rodbinske veze s bivšim gradonačelnikom Brankom Šalamonom, nepravilnosti u poslovanju Stanorada, a spominjale su se i kaznene prijave. Kako komentirate sve to?
- Mi smo na oku građevinarima koji rade s nama. Zato nas i prijavljuju. Više ni ne znam kakve su sve prijave došle. Siguran sam da će ponovo stići, čim objavimo oglas o gradnji zgrade ili prodaji stanova. Smeta ih što, po njihovom mišljenju, radimo ispod cijene, pa smo im trn u oku. Jedan bivši vijećnik koji radi u jednoj građevinskoj tvrtki čak mi je i rekao kako čeka da propadnemo, pa da oni preuzmu. Mi im ne želimo uzimati posao, ali mladima treba omogućiti da imaju svoj stan. 40 godina radim u građevinarstvu i znam što je kalkulacija. 680 eura je ključ u ruke i to je realna cijena. Osim toga, smatram da je budućnost u iznajmljivanju stanova. Tako je u zapadnoj Europi, a prodaja će pasti. Ipak, svaka nova zgrada je kapital.
Velimir Kelkedi