Kopasić: Bolnica završila godinu u minusu 8 milijuna

Konac kalendarske godine u Županijskoj bolnici Čakovec obilježili su trajno nezadovoljstvo limitom Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, kreditna opterećenost, ograničenost u nabavci medicinske opreme i da ne nabrajamo. O svemu važnom razgovarali smo s ravnateljem Bolnice Dragutinom Kopasićem, dr. med.
Na novinarsko pitanje o trenutnom financijskom stanju Bolnice, ravnatelj odgovara:
- Dugove nismo poravnali. Nijedna ih bolnica u Hrvatskoj nije uspjela sanirati, osim Opće bolnice Šibenik, i to zato što im je HZZO odobrio kredit i potom digao limit na 14,5 milijuna kuna, iz čega Bolnica vraća kredit. U cjelini, od nas se ni ne očekuje da poslujemo pozitivno i ostvarujemo dobit.
Koliki je tijekom 2011. godine bio limit čakovečke Bolnice?
- Mjesečni limit nam je bio 10,077.000 kuna. Mi i od dopunskog osiguranja prihodujemo oko 1,7 milijuna kuna mjesečno. Uz to, 3,5 milijuna kuna dobili smo u donacijama i 2 milijuna od najma prostora. Ukupan godišnji prihod nam je 180 milijuna kuna, u što ubrajam i novac primljen iz državnog proračuna.
Koliko novca mjesečno Bolnica treba za funkcioniranje?
- Da bismo normalno funkcionirali, trebamo 13,5 milijuna, i ta svota iz decentraliziranih sredstava ide na više adresa, pa nam od toga pripadne 9 milijuna kuna. Kad bismo dobili cijeli taj iznos, mogli bismo kompletno servisirati sva održavanja i biti u boljoj poziciji. Nama mjesečno nedostaje 600 tisuća kuna i 2011. godinu financijsko poslovanje završit ćemo s minusom od oko 8 milijuna kuna.
Još dvije godine traje otplata kredita za izgradnju polikliničko-stacionarnog paviljona. Koliko je to u novcu i uspijevate li podmirivati obveze?
- Za povrat kredita treba skupiti 16 mlijuna kuna, a zadnja rata na naplatu stiže 20. prosinca 2013. To servisiramo uredno, ali smo za trajanja kredita u hendikepu jer ne možemo investirati u novu opremu. Posljedično imamo i problem s financiranjem održavanja jer Bolnica je ogroman pogon na 35 tisuća kvadratnih metara prostora i sa zahtjevnim tehničkim postrojenjima. Trenutno bismo trebali servisirati kotlovnicu, zanoviti dva lifta, promijeniti dosta dotrajalih prozora i neke instalacije, servisirati hidrantsku mrežu, sustav kanalizacije, nabaviti medicinsku opremu. Da imamo 8 milijuna kuna, odmah bismo kupili kardiološki ultrazvuk, kvalitetan 4D UZV za ginekologiju, ultrazvuk pedijatriji i još dosta toga.
Dobro je opremljena Urološka poliklinika.
- Zahvaljujući donacijama Lions i Rotary kubova, imamo urodinamiku i elektromagnetski stol za terapiju inkontinencije kod žena. Naši su urolozi vrlo dobro posložili djelatnost. Do Zagreba nitko nema takvu tehniku.

Naš problem nepravedno malog limita

O problemu nedostatnog limita ŽB Čakovec govori se već godinama. Jesu li problemi i dalje isti?
- Jesu, i to potvrđuju sve okolnosti. Od broja kreveta i gravitirajućih osiguranika, do zadnjeg popisa stanovništva. HZZO ne akceptira činjenicu da našoj bolnici gravitira 80 posto od ukupno 116 tisuća stanovnika Županije, dok srodnim bolnicama gravitira osjetno manji postotak stanovništva, a imaju veće limite. Bolnice Koprivnica, Bjelovar, Karlovac imaju bolji limit, a zbrinjavaju manje ljudi, oko 50 do 70 posto tamošnjih osiguranika. Limit bi se trebao ukalkulirati u broj realiziranih pacijenata.
Čakovečka je bolnica poznata po tome da kraće drži pacijente. Je li hospitalizacija u vezi s ovim što ističete?
- Da, kraći boravak u našoj bolnici upravo je i vezan uz postotak gravitirajućih osiguranika i limita. Bolnice koje imaju manje pacijenata drže svoje pacijente duže. Šibenik liječi 13 tisuća ljudi godišnje i drži ih u bolnici 9 dana, a mi imamo 16.500 ljudi i u bolnici ih držimo 6,2 dana.
Spominjete i popis stanovnika. Na što točno mislite?
- Prema zadnjem popisu stanovništva, Međimurska županija ima 116 tisuća građana. Nama HZZO plaća zdravstveno osiguranje za njih 106 tisuća. Gdje je razlika od 10 tisuća ljudi? Odgovor je uglavnom u romskoj populaciji koja ne rješava nužnu dokumentaciju, pa tako nema ni zdravstvene knjižice, a kad ostanu u bolnici, brže-bolje sve sređuju. Dok obitelj po tri dana sređuje iskaznicu, pacijent leži u bolnici, a nama HZZO ta tri dana ne priznaje retrogradno. Tako imamo troškove koji se plaćaju s “Bogu hvala”.

Novi JIL

Svim teškoćama usprkos, Bolnica će uskoro imati potpuno novu Jedinicu intenzivnog liječenja (JIL).
- JIL je praktično gotov, preseljenje planiramo u veljači. Napravili smo novi ortopedsko-traumatološki kat tamo gdje je nekada bio očni i ORL odjel, a prostor od 650 kvadrata u prizemlju, koji smo time oslobodili, preuredili smo u novi JIL. Imat ćemo devet kreveta, a bilo bi lijepo da si možemo priuštiti i novu kompletnu opremu za JIL.
Hoćete li dodatno opremati Hitni bolnički prijem?
- Među četiri smo bolnice u zemlji koje imaju taj prostor. Ušli smo u plan nabave Svjetske banke, pa će tako HBP-i u prvoj polovici godine biti opremljeni po istim mjerilima.
Kakve su potrebe za specijalistima?
- Bolnica ima 106 specijalista. Uz odobrenje Ministarstva, produžili smo ugovore o radu s dvojicom kirurga i jednim internistom koji su trebali u mirovinu.
Ostali smo bez gastroenterologa, što pokrivamo ugovorom o djelu s varaždinskim kolegom, ortopedom također i još nekima. Imamo i 7 novih kandidata za specijalizaciju u anesteziji, pedijatriji, dječjoj kirurgiji, općoj interni i ginekologiji, a nismo uspjeli dobiti kandidate za psihijatriju, urologiju i infektologiju. Za to nema interesa, a hitno nam je. Svi se bore za liječnike, pa tako i mi.

Liste čekanja

Kako bolnica stoji s listama čekanja? Je li za ortopedske operacije najdulji rok kao i u ostatku Hrvatske?
- Jest, mi se uklapamo u tu sliku jer se čekanje na ortopedske zahvate podrazumijeva po samoj prirodi intervencije. Čeka se do 700 dana. Naglasio bih da HZZO sugerira izbjegavanje diskriminacije pacijenata između onih koji su radno aktivni i onih koji to nisu, međutim, morate priznati da je važno selektirati i prvenstvo davati onima koji rade jer privređuju.
Nedavno su ortopedske proteze u Čakovcu ugrađivane u pojačanom obimu.
- Dobili smo dodatni novac za ortopedske proteze, pa su naši liječnici, uz redovne zahvate, operirali i četiri subote zaredom.
Vratimo se listama čekanja.
- Na UZV srca se dosta dugo čeka, ali smo tu listu smanjili. Da imamo još jedan UZV aparat, dodatno bismo skratili čekanje.
Na CT se čeka mjesec dana, ali na listama su i oni koji u redovnim kontrolama prave “paket” dijagnostike svakih šest mjeseci. U 2011. godini obavili smo 400 operacija očne mrene, a morali smo 300.
Oko 120 ljudi je još na čekanju jer im mrene nisu zrele, pa je to posao za narednih nekoliko mjeseci. Dosta se čeka i na neurologiji, za dijagnostiku provodljivosti živaca.
Još godišnjeg odmora
Predstoji vam novi kolektivni ugovor. Povećat će se broj dana godišnjeg odmora. Što to znači u brojkama?
- Broj dana godišnjeg odmora s 30 će se povećati na 32. Na naš broj zaposlenih to će biti dodatnih 1.600 slobodnih radnih dana u godini. Osim toga, zaposleni u Hitnom bolničkom prijemu imaju pravo koristiti do 35 dana godišnjeg odmora, a novi kolektivni ugovor osigurat će im još koji dan. Govorimo o sveukupno 2.600 radnih dana godišnjeg odmora u godini. Pitanje je možemo li s ovim brojem zaposlenih to ispoštivati?
Dežurstvo će se također plaćati više.
- I dežurstvo i pripravnost će se drugačije plaćati. Taj će trošak porasti za novih 500 tisuća kuna mjesečno. Uz godišnje odmore, to su dva problema koja se otvaraju.
Može li se kvaliteta u zdravstvu valorizirati?
- Može se, iako to nije jednostavno. Nemate dva ista pacijenta, dva ista slijepa crijeva, pa se tako i uspješnog liječnika ne može jednako procijeniti. Osim toga, može liječniku danas ne ići komunikacija, pa ga se procijeni kao lošeg liječnika, što nema veze sa stručnošću.

Političar

Član ste HNS-a, ali ne djelujete osobito politički angažirani.
- Iskreno rečeno, nisam pretjerano angažiran i nemam tih ambicija. Politiku ne shvaćam kao svrstavanje lijevo ili desno. Gledam stvari oko sebe i imam o njima svoje viđenje.
Na lokalnim ste izborima bili kandidat za načelnika Općine Donji Vidovec u kojem je HSLS-ov Josip Grivec već tradicionalno najjači kandidat.
- Da sam dobio te izbore, bilo bi izlišno očekivati da ostavim posao u bolnici. Mislim da su to ljudi prepoznali i prevagnuo je Josip Grivec koji u Vidovcu ima čvrstu bazu, a ja sam se dobro proveo. Dobili smo šest mandata u Općinskom vijeću.
Kako to da ste ušli baš u HNS?
- Josip Posavec i Dragutin Glavina 2004. godine pozvali su me da osnujem ogranak Donji Vidovec i budem član stranke. Opredijelio sam se za to, a kasnije je u stranci došlo do raskola zbog kojeg sam ostao u prostoru u kojem sam već djelovao. Gledam li s pozicije ravnatelja bolnice, onda mogu potvrditi da i to iziskuje angažman u politici.
Jeste li zadovljni načinom kako Grivec vodi Općinu?
- U okolnostima u kojima radi, mislim da je mogao bolje kapitalizirati Đurđu Adlešić i Ivana Čehoka dok su bili u vrhu središnje vlasti. S druge strane, prihodi Općine su skromni, a kad nemate fiskalnu moć, onda ne trebate ni postojati. Imamo previše općina i treba iznova definirati uvjete njihova osnivanja.
Aleksandra Ličanin

Operacijski trakt željan osvježenja
Dragutin Kopasić: Trebamo investirati i u operacijski trakt. Derutan je. To mogu doslovno tako reći. Kad je nešto staro 46 godina, znate da ni najboljim održavanjem ne možete kompenzirati zamor materijala. (al)

Sustav plaća u zdravstvu
destimulirajući je i štiti lijenost!
Dragutin Kopasić: Postoje oni koji rade više ili manje, kvalitetno, manje kvalitetno. Po broju pregleda i operacija, oscilacije su od liječnika do liječnika. Motivacija za liječnike mogla bi biti ta da postanu šefovi odjela, pa da imaju više posla i odgovornosti, budu više izloženi, a da im plaća bude tek malo viša. Ako postanu šefovi odsjeka, neće ni dobiti veću plaću, ali će je glavna sestra dobiti. To je anomalija kolektivnog ugovora. U biti, prave motivacije nema, osim što nekome kao ravnatelj mogu odobriti usavršavanje. Sustav plaća i kolektivni ugovor u zdravstvu definitivno su destimulirajući, s tim da ugovor istovremeno izuzetno štiti one koji ne žele i ne znaju raditi.

Kamenčić u cipeli - nekome sve, nekome ništa
Poput kamenčića u cipeli, ravnatelja čakovečke Bolnice Dragutina Kopasića mori činjenica da HZZO ima izrazito selektivan pristup u određivanju limita, potraživanjima i otpisu obveza bolnicama diljem zemlje.
- Dug redovnog poslovanja nam je 51 milijun kuna, a zajedno s kreditom - 117 milijuna. Imamo i mi potraživanja, no, u oko upada činjenica da HZZO selektivno pristupa bolnicama. Šibenska bolnica ove će godine HZZO-u ostati dužna 80 milijuna kuna već uplaćenog novca koji Bolnica nije opravdala fakturama. I ovi će im to otpisati. Nama 2010. godine ništa nije otpisano, već smo, naprotiv, došli do toga da smo od HZZO-a potraživali 94 miljuna kuna koje smo otpisali. Da zdravstvo sada kompletno stane, HZZO nekima ne bi bio dužan ništa, a nama bi ostao dužan 23 miljuna kuna. (al)

Zaposlenici
Županijska bolnica Čakovec ima 351 krevet ugovoren s Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje, no, potrebe su veće, pa se u ustanovi uvijek nađe koji krevet više za pacijente koje valja zbrinuti. Bolnica zapošljava 721 djelatnika na neodređeno vrijeme, a zajedno s onima koji su na ugovoru o djelu, u studenom 2011. zapošljavala je 805 ljudi.U toj brojci je 76 posto medicinskog osoblja:106 specijalista (kojih je 2004. godine bilo 84), 27 specijalizanata, 3 liječnika koji će dobiti specijalizaciju, 74 više medicinske sestre, 360 medicinskih sestara, suradnici poput fizioterapeuta, medicinskih biokemičara, farmaceuta, inženjera radiologije, primalja. Broj administrativnog osoblja nije se mijenjao od 2000. godine i sada iznosi 40 zaposlenika. Tehničko osoblje čine 152 zaposlenika, uglavnom spremačica. (al)

CT i MR
Dragutin Kopasić: Imamo jedan od najstarijih CT uređaja u zemlji, proizveden 2001. godine. Jasno je da ne možemo pratiti trendove u zdravstvu ako se ne opremimo 16-slojnim CT-om, na čemu sad i radimo. Ušli smo u plan nabave Ministarstva zdravlja koje će nam financirati cijenu 8-slojnog uređaja, a Županija će platiti razliku u cijeni za 16-slojni. Uređaj za magnetsku rezonancu vrlo je skup, skupo je uređenje prostora za rad na njemu i održavanje. Za Međimurje je višestruko neisplativ jer tek stotinjak ljudi godišnje ima potrebu za MR pretragom. Dva su MR-a u neposrednoj blizini - varaždinska Poliklinika Sunce i Medikol Čakovec, što je posve dovoljno. Osim toga, MR-om ne možete rješavati ekstrahitne slučajeve, politraumu, teške ozljede glave. One se rješavaju CT-om, i to traje 3 minute. (al)