Ines Virč: Trebamo i zavičajnu nastavu...

Ministarstvo kulture RH proglasilo je Štrigovsku skupinu govora zaštićenim nematerijalnim kulturnim dobrom, zahvaljujući znanstvenim istraživanjima doc. dr. sc. Ines Virč, voditeljice čakovečke Podružnice Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje (IHJJ). Njezin angažman unutar institucije dosad je obilježen brojnim znanstvenim radovima, a sada i predlaganjem uspostavljanja zaštite nematerijalnog kulturnog dobra koje je Štrigovu i njezine ljude minulih dana stavilo u prvi plan kulturnog života Hrvatske.

- Status nematerijalnog kulturnog dobra za štrigovsku skupinu govora prije svega je iznimna čast. Da pojasnim - pojam nematerijalne kulturne baštine obuhvaća prakse, predstave, izraze, znanja, vještine, instrumente, predmete, rukotvorine i kulturne prostore koji su povezani s tim, koje zajednice, skupine i u nekim slučajevima pojedinci prihvaćaju kao dio svoje kulturne baštine. Nematerijalnu kulturnu baštinu, koja se prenosi iz generacije u generaciju, zajednice i skupine stalno iznova stvaraju kao reakciju na svoje okruženje, svoje uzajamno djelovanje s prirodom i svoju povijest. Ona im pruža osjećaj identiteta i kontinuiteta te tako promiče poštovanje za kulturnu raznolikost i ljudsku kreativnost, ističe u razgovoru za list Međimurje dr. sc. Ines Virč.

Na listi zaštićenih nematerijalnih kulturnih dobara su Bednjanski govor, Dubrovački govor, Govor Huma na Sutli, Govor i toponimija sela Vidonje, Govor otoka Suska, Govor posavskoga sela Siče, Govor Starih Perkovaca, Govor zadarskih Arbanasa, Govor grobnička čakavština (Grobnik), Istro-rumunjski govori, Kajkavski donjosutlanski (ikavski) dijalekt, Splitski govor (splitska čakavština) i Žminjski govor. 

Osobitosti 

štrigovskog govora

Ovoj listi s trinaest govora sada je pridružena Štrigovska skupina govora. Što su obuhvaćale Vaše pripreme, istraživanja za kandidaturu prema Ministarstvu kulture?

- O preliminarnim istraživanjima štrigovske skupine govora može se govoriti već od početka 2007. godine, kada sam započela s radom na projektu Digitalna obradba hrvatske narječne građe, a posebno od 2009., otkada radim na Odjelu za onomastiku i etimologiju. Naime, te sam godine podrobno istraživala hidronimiju u Međimurju, a samim time i u Općini Štrigova. Već na primjeru hidronima pokazala se posebnost štrigovskog govora. Uslijedila su istraživanja povijesnih podataka, primjerice, prvi spomen naselja, pregled dokumentacije, povijesnih izvora, povijesnih pregleda i drugog. Danas Općina Štrigova ima deset naselja, a od XX. stoljeća na području Općine kao samostalna naselja spominju se, primjerice, i Businščak, Ciganščak, Gibina, Gibinščak, Krpec, Lohovec, Šafarsko i brojna druga. Dio naselja pripojen je Sloveniji, neka su nestala ili su preimenovana, stoga ne čudi što na teritoriju Općine postoje dva granična i 21 cestovni prijelaz. Na prvi spomen imena Štrigova naišli smo u knjizi Dezse Csánkija (1897.) u kojoj uz zapis Castr. Strigo stoji 1271. godina.

Koje su posebnosti štrigovskog govora?

- Prema rezultatima dosadašnjih terenskih istraživanja koje su proveli ugledni dijalektolozi i onomastičari, štrigovska skupina govora pripada gornjem međimurskom poddijalektu i obuhvaća naselja Štrigovu, Banfi, Jalšovec, Grabrovnik, Železnu Goru, Prekopu, Robadje i Leskovec, dok mjesni govor Stanetinca i Svetoga Urbana pripada posebnoj, tzv. stanetinečkoj skupini gornjomeđimurskih govora. Ono što štrigovsku skupinu govora odvaja od drugih govora gornjega poddijalekta jest utjecaj susjednih, slovenskih mjesnih govora, ponajviše prleških, koji se prije svega odrazio na samoglasnički sustav i naglasni sustav. Štrigovska je skupina govora posebna i s obzirom na morfološke odlike, a rječničko je blago štrigovskoga kraja vrlo karakteristično i posebno, s mnogim razlikama s obzirom na leksik susjednih kajkavskih govora.

Trahtar, čeh, 

bašlati,

 ampnoti...

Možete li navesti primjere nekih riječi?

- Spomenula bih, primjerice, nekoliko riječi koje su i meni kao govorniku međimurskoga dijalekta bile jezično veoma zanimljive i nepoznatoga značenja. 

To su fuzetlin - čarapa, ščipač - grickalica, trahtar - lijevak, arbec - pregača, mušničkar - mahuna. Zadrufiti znači zaspati, zbobotnoti - zapljesniviti, čeh je dječak, muško dijete, a čokel je zglob. Bilok je bjelanjak, žučok žumanjak, čampnoti znači ugristi, čvondriti dinstati, bašlati - dodirivati. Brojne druge riječi također su prisutne, ali nadam se da ovih nekoliko zadovoljava radoznalost.

Kakvo je današnje stanje štrigovskoga govora u odnosu na povijesne obrasce i kako se, zapravo, spomenuto nematerijalno kulturno dobro može zaštiti?

- S obzirom na uznapredovalu depopulaciju područja, kako znate - iz godine u godinu sve je manji broj stanovnika, osobito domaćih, a time i učenika, bitno je očuvati govor i toponimiju štrigovskog područja jer se događa zanimljivo sociolingvističko raslojavanje.

Aleksandra Ličanin

Kako zaštititi rječničko blago?

Ines Virč: Pod utjecajem susjednih slovenskih govora i prestižnijega interdijalekta gubi se rječničko blago, neke se riječi i oblici više ne koriste izvan pojedinoga sela, a po potrebi se i prilagođuju “susjedima”, dok je toponimija područja gotovo pala u zaborav. Najdjelotvornija zaštita, uz zavičajnu nastavu koja se provodi u osnovnoj i područnim školama, te poticanje stvaralaštva na zavičajnom idiomu, bila bi izrada temeljite monografije s fonetsko-fonološkim i gramatičkim opisom te skupine govora, a svakako i izrada rječnika s opisom i obradom rječničkoga blaga. U metode zaštite također bih ubrojila audio i videosnimke govora. (al)