Kultura i prosvjeta 15.02.2010. 00:00. Zadnja izmjena: 25.02.2016. 10:36.

Međimurci nisu više samo vrijedni radnici

Kako je poznato, Međimurje je najsjeverniji dio Republike Hrvatske. To je falačec zemlje med Murom i Dravom, površine 729,6 km. Prema posljednjem popisu stanovništva (2001.), u njemu živi 118.426 stanovnika. Ono je geografska i povijesna cjelina koju “kinčiju Murica i Dravica”. Međimurci mu često tepaju “vrtek moj lepi zeleni”, a oni koji su učili latinski jezik nazivaju ga “hortus Croatiae” (vrt Hrvatske). Prema pjesmi, to je “kraj koji je sam Božek sebi ostavio kako bi se odmarao, ali ga je poklonio Međimurcu”.
Osim toga, Međimurje je i jedna od hrvatskih županija (doduše, najmanja). Zbog svojih prirodnih ljepota, a posebice zbog marljivih i vrijednih ljudi, često ga posjećuju i predsjednici države i Vlade, ministri, tajnici ministarstava, veleposlanici stranih država. U tim posjetima posebice ističu marljivost ljudi, a pod tim misle kako su dobri fizički radnici. Naime, ljudi izvan Međimurja prepoznaju Međimurce prema sljedećoj šali/vicu:
Međimurec Štef radi kod jednog slovenskog privatnika. Kako je Štef dobar i pošten radnik, poduzetnik ga za Božić nagrađuje božićnicom. Međimurec će tada: “Tako, gazda, za moju božićnicu imate novce, a nemate novac da mi kupite veće tačke i lopatu!”
No, u Međimurje mora doći veleposlanik Savezne Republike Njemačke koji rezonira ovako: “Djeca ovih vrijednih ljudi imaju razvijene radne navike. Oni će biti uspješni i u intelektualnom radu (učenju).” Dolazi u Čakovec, u Gimnaziju i u Ekonomsku i trgovačku školu i nudi suradnju za intenzivnije učenje njemačkog jezika, uz ovakvo obrazloženje: “U vrlo bliskoj budućnosti Republika Hrvatska ući će u europsku zajednicu. U EU najveći broj stanovnika govori njemački jezik. Dakle, EU će trebati ljude koji znaju govoriti taj jezik. I bolje je da vaša djeca u budućnosti u EU rade kao tajnice, diplomati, prevoditelji, nego da i dalje rade na bauštelama širom Europe.”
Kako je pametnom jedna dosta, ponuđena suradnja je prihvaćena.

Impresivni rezultati Gimnazije

Nekako u to vrijeme čuo sam i nekoliko lijepih informacija o međimurskom školstvu.
U televizijskoj emisiji “Otvoreno” na TV1 vodila se rasprava o državnoj maturi, pripremama učenika za tu maturu i o održanim nacionalnim ispitima. U toj emisiji jedna je sudionica iznijela podatak da su učenici čakovečke Gimnazije na nacionalnim ispitima postigli najbolje rezultate. Taj podatak me, dakako, vrlo obradovao.
Na radnom stolu imam hrpu podataka o uspješnom radu u čakovečkoj Gimnaziji i postignućima učenika na različitim državnim i međunarodnim natjecanjima. No, iz toga bi izašao cijeli elaborat za koji sada nemam ni vremena, niti može stati u okvir ovog napisa. Nisam siguran da o tome neću pisati ili barem nekoga potaknuti da to učini jer se radi o zahvalnom i interesantnom radnom materijalu.
Ipak, ne mogu odoljeti želji da objavim barem neke, najistaknutije rezultate o radu Gimnazije. Navest ću nekoliko najznačajnijih, iz novijeg vremena:
1. Olimpijada iz matematike - brončana medalja (2006./07.)
2. Probna državna matura 2009. godine u trećim razredima: učenici Gimnazije u svim su nastavnim predmetima (18) postigli bolje rezultate od nacionalnog prosjeka
3. Na državnim natjecanjima (2008./09.) postigli su slijedeće rezultate:
- prvo mjesto iz geografije, njemačkog jezika, povijesti i tjelesne i zdravstvene kulture
- drugo mjesto iz engleskog jezika, matematike, povijesti i tjelesne i zdravstvene kulture (atletika)
- treće mjesto iz biologije, fizike i vjeronauka
4. Na kraju školske godine 2007./08. u svim razredima prosjek ocjena bio je veći od 4
5. Na maturi su učenici postigli ovakav uspjeh: od 222 učenika, 178 je bilo odličnih, 42 vrlo dobrih, a čak 59 učenika bilo je oslobođeno polaganja mature
6. Gimnazijski učenici vrlo se uspješno upisuju na fakultete (97,74%)
7. Na ispitima za njemačku jezičnu diplomu učenici postižu 96,2% riješenosti testova.
Navedeni rezultati zavređuju iskrene čestitke i ponos čitave naše društvene zajednice.

Doktori znanosti iz Cirkovljana

Drugi događaj, koji osporava vic o tačkama i lopati, jest osnivanje “Društva znanstvenika Međimurja” na čakovečkom Veleučilištu u subotu, 23. siječnja 2010. Ideju su pokrenuli Veleučilište i Međimurska županija. Na otvaranju skupa župan Ivica Perhoč izrazio je radost i iznenađenje što se pozivu odazvalo čak 36 doktora i magistara znanosti rođenih u Međimurju. Premda većinom rade izvan Međimurja (širom Hrvatske i u inozemstvu), ljubav prema rodnom kraju dovela ih je toga dana u Međimurje. Svi su izrazili spremnost da pridonesu bržem razvoju Međimurja, svatko prema svojoj struci.
Interesantno je iznijeti podatak što su ga dali doktori znanosti rodom iz Cirkovljana. Njih je, naime, čak 9 rodom iz tog malog mjesta. Podatak preračunat u brojeve daje sljedeće:
- 9 doktora znanosti
- 819 stanovnika prema posljednjem popisu
- u postocima to iznosi 1,1%.
Kad bismo taj podatak primijenili na ukupan broj stanovnika, tada bi u Međimurju bila 1.302 doktora znanosti.
Kad se čovjek nađe pred ovakvim impozantnim podacima, počinje promišljati o aktivnostima koje su dovele do toga.
Kako sam 45 godina radio na različitim stupnjevima školstva u Međimurju (od osnovne škole do Učiteljskog fakulteta), smatram se kompetentnim iznijeti svoje mišljenje o tome.
Prema spoznajama suvremene psihologije i pedagogije, razvoj djeteta/čovjeka ovisi o tri faktora: nasljednim osobinama, utjecajima društvene sredine i vlastitoj aktivnosti. Kako se nasljedne sposobnosti nekako ravnomjerno raspoređuju među ljudima u svijetu, onda ta osobina nije isključiv faktor koji je utjecao na gore navedene rezultate.
Preostaje nam razmotriti ostale faktore. Od utjecaja društva pedagozi osobito ističu odgoj. Pod odgojem podrazumijevamo namjeran, planski i dugotrajan utjecaj na razvoj djeteta, a posebice se odnosi na prijenos znanja i iskustava prethodnih generacija te na razvoj pozitivnih ljudskih osobina.
U suvremenom društvu za odgoj su osobito odgovorni obitelj i škola. Mislim da su upravo oni zaslužni za naprijed navedene rezultate. Neka moja iskustva to potvrđuju. Kao nastavnik i pedagog u OŠ Prelog, imao sam i učenike iz Cirkovljana. Bili su to dobri učenici, i u učenju i u vladanju, a roditelji su brižno vodili računa o napretku svoje djece. Eto, to je jedan od preduvjeta za 9 doktora znanosti.

Kakve su međimurske škole?

O jednoj (Gimnaziji) sam nešto rekao, a jednako takve su i ostale srednje škole (o kojima nisam pisao) – svaka od njih ima neki oblik aktivnosti po kojoj se ističe. To isto može se reći i za osnovne škole. Pogledajte samo rezultate koje učenici postižu na županijskim i državnim natjecanjima. Oni su rezultat kvalitetnog rada u školi. Rezultati u nastavi ovise o dva subjekta: o učeniku i učitelju/profesoru.
Ako profesor/učitelj zna dobro organizirati nastavu, olakšat će učeniku proces učenja. Kako u međimurskim školama učenici postižu dobre rezultate, možemo zaključiti da u tim školama rade dobri učitelji/profesori, da se učenici motivirani dobrom nastavom aktivno uključuju u proces učenja, a u svemu ih podržavaju roditelji. Eto, po mom mišljenju, naprijed opisani rezultati plod su dugogodišnjeg kvalitetnog rada i podrške cjelokupnog društva.
Na temelju naprijed navedenih promišljanja, moguće je izvesti ovakav zaključak: u međimurskim školama postižu se dobri rezultati. Oni su plod dugogodišnjeg kvalitetnog rada. Detaljnije bismo ga mogli opisati ovako: dobar nastavni rad u osnovnim školama preduvjet je za takav rad u srednjim školama. Naime, učenici koji u osnovnoj školi usvoje temeljito znanje i steknu radne navike bit će uspješni u učenju i u srednjoj školi.
Temeljito znanje i razvijene navike pridonijet će tome da naša djeca budu uspješna i na studijima, što i jest tako. Kako dobar uspjeh u nastavi ovisi i o učitelju, valja istaknuti činjenicu da u međimurskim osnovnim školama pretežito rade učitelji koji su studirali na Pedagoškoj akademiji Čakovec, Visokoj učiteljskoj školi Čakovec i, napokon, na Učiteljskom fakultetu Centar Čakovec. Dakle, i u ovoj se ustanovi kvalitetno radi.

P.S.
P.S.
Na kraju bih htio objasniti zašto sam se odlučio za ovaj napis. Postoji više razloga. Želio sam:
1. Međimursku javnost obavijestiti o rezultatima djelatnosti o kojoj se premalo piše i govori
2. Utjecati na promjenu ustaljenog mišljenja kako je međimurski čovjek sposoban samo za veliku lopatu i tačke, za proizvodnju kvalitetnog krumpira i slično
3. Istaknuti neke kvalitetne uspjehe i rezultate u međimurskim školama koji su ponos našem čovjeku
4. Pokazati kako se upornim radom mogu postići primjereni rezultati
5. Potaknuti sve koji imaju informacije i podatke o dobrim rezultatima rada da i oni to objave
6. U ovim vremenima, kad su nam sredstva javnog priopćavanja puna negativnosti i deprimirajućih događaja, iznijeti jedan svijetli primjer i svima nama podići optimizam.
Svima koji su zaslužni za opisane rezultate srdačno čestitam želeći da ih u budućnosti bude još i više.

Izvor: 2860