NAJUSPJEŠNIJI OGRANCI MATICE, ČAKOVEC I OSIJEK, PREDSTAVLJENI U SREDIŠNJICI

Ogranci Matice hrvatske grada Čakovca i Osijeka su 6. listopada bili pozvani u Središnjicu da se predstave zainteresiranoj publici i članovima Matice hrvatske, kao jedni od najuspješnijih ogranaka u Hrvatskoj. U gledalištu dvorane u kojoj su se ogranci (svaki zasebno) predstavljali bili su prisutni i članovi zagrebačkih ogranaka Matice hrvatske, članovi Društva Međimuraca u Zagrebu te članovi Središnjice Matice hrvatske. U jednosatnom predstavljanju čakovečkog Ogranka Matice hrvatske bilo je čak devet točaka.

Vrsne su govore pripremili župan Međimurske županije Matija Posavec, predsjednik Matice hrvatske, akademik Stjepan Damjanović, zatim ravnateljica Gimnazije Josipa Slavenskog Čakovec Tea Runjak-Dragić pa predsjednik Društva Međimuraca u Zagrebu pater Tonči Trstenjak, predsjednik čakovečkog Ogranka Braće hrvatskoga zmaja Marijan Ramušćak, nakon njega na red je došao predstavnik Zrinske garde Čakovec Dragutin Trstoglavec koji je recitirao dio pjesme Frana Krste Frankopana „Pozvanje na vojsku“.

Operna pjevačica Nikolina Virgej Pintar je nakon njega, uz pratnju cimbalista Nevena Kolarića, otpjevala nekoliko međimurskih pjesama, a pridružili su joj se i mnogi ponosni Međimurci koji su je iz publike ponosno slušali.

Zadnju je riječ ipak dobio predsjednik Ogranka Matice hrvatske u Čakovcu Ivan Pranjić koji je na ovaj važan događaj poveo i polaznike Književne radionice koju vodi u Gimnaziji Josipa Slavenskog u Čakovcu. Usput je predstavio dvije knjige koje je čakovečki Ogranak Matice hrvatske izdao: „Decretum“ Ivana Pergošića te „Hrvatske pučke popjevke iz Međimurja“ Vinka Žganca. On je, kao i svi prethodni govornici, istaknuo važnost Matice za Republiku Hrvatsku. Osnovana je 1842. godine, prije bilo koje druge kulturne institucije u Hrvatskoj, čak prije Hrvatske akademije znanosti i umjestnosti. Dugo je godina bila jedini hrvatski nakladnik, a još i danas ima važnu nakladničku ulogu. Unutar Hrvatske postoji 90 ogranaka Matice hrvatske, a izvan nje još 30. Njezina središnjica ima 20 odjela, a svaki od njih bavi se drugačijim, zasebnim poslom.

To su Odjel za arheologiju i etnologiju, demografiju, filozofiju, glazbu, gospodarstvo, jezikoslovlje, kazalište i film, književnost, likovne umjetnosti, medicinu, medije, međunarodnu kulturnu i znanstvenu suradnju, politologiju, poljodjelstvo, povijest, pravna pitanja i kulturu prava, prirodoslovlje i matematiku, sociologiju i, na kraju, Odjel za tehničku kulturu. Važno je napomenuti da je posao (osim administrativnog) svakog člana Matice hrvatske obavljen volonterski, nitko u njoj ne dobiva plaću za učinjeno. Na to nam je pozornost skrenuo sadašnji predsjednik Matice hrvatske Stjepan Damjanović kada nam je pokazivao prostoriju u kojoj radi i u kojoj se održavaju sjednice Predsjedništva. U njoj se nalaze uljani portreti svih dosadašnjih predsjednika Matice hrvatske, počevši od prvog, grofa Janka Draškovića. Posjet Središnjici završio je skromnom degustacijom međimurskih specijaliteta.

napisala Hana Tisaj, 2.f, Gimnazija Josipa Slavenskog Čakovec

fotografije Lucija Naranđa