Press konferencija Matice hrvatske Čakovec

Iako im je ljetni odmor bio sve samo ne pauza i odmor, vodeći ljudi Matice hrvatske - Ogranka Čakovec konferencijom su za novinare najavili aktivnosti koje ih u radu očekuju. Dotičući se već odrađenog, predsjednik prof. dr. Stjepan Hranjec istaknuo je da su sudjelovali u obilježavanju niza obljetnica i svečanosti upućujući time gestu podrške očuvanju spomena na povijesne događaje i ljude.
Riječi je bilo i o stavu Ogranka o nadnevcima u Međimurskoj županiji, osobito datumu na koji se obilježava Dan Županije.
- Početkom lipnja, župan Međimurske županije sazvao je sastanak pojedinaca i udruga kako bi se ustanovilo obilježavanje važnih nadnevaka za Županiju.
U zadnje vrijeme, zaredale su rasprave oko obilježavanja 30. travnja kao Dana Županije. Datum se osporava jer se veže uz “glavosijek”, smrt, zbog čega se predlaže da Dan Županije bude 2. rujna, kad je Nikola Zrinski (1546.) došao u posjed Međimurja. Da bi pružio prilog ovoj raspravi, naš je ogranak tražio mišljenje uglednih povjesničara i javnih djelatnika. Odazvali su se dr. sc. Mile Bogović, prof. dr. sc. Dragutin Feletar, prof. dr. sc. Željko Holjevac, prof. dr. sc. Vladimir Horvat, prof. dr. sc. Juraj Kolarić, dr. sc. Milan Kruhek, dr. sc. Stjepan Razum, prof. dr. sc. Agneza Szabo i prof. dr. sc. Nevio Šetić. Svi su se jednodušno izjasnili da 30. travnja ostane Dan Županije, kako zbog zbog same tradicije, tako i zbog važnosti ovog nadnevka u memoriji hrvatskog naroda - rekao je na konferenciji za novinare S. Hranjec.
U svoje aktivnosti do konca godine Ogranak MHČ-a svakako ubraja intenziviranje suradnje sa srednjim školama u Čakovcu i SŠ Prelog.
- Ta je suradnja dobra u Gimnaziji, ali moramo poraditi na tome da budemo prisutni i u drugim srednjim školama. To osobito vrijedi za Graditeljsku školu, tim više što smo izdavači knjige Anđele Horvat Spomenici arhitekture i likovnih umjetnosti u Međimurju, a to je područje obrazovanja upravo te škole - ističe prof. dr. Hranjec.
Kolendar
suvremenog formata
Urednik Hrvatskog kajkavskog kolendara u izdanju MHČ-a Ivan Pranjić, prof., najavljuje da će ovogodišnji broj imati povećan broj stranica s tekstovima na kajkavštini. - Lani smo imali najveći broj stranica kajkavskih tekstova dosad, a ove godine to ćemo premašiti. Želja nam je imati više od polovice tekstova kajkavštine, no činjenica je da glavnina autora piše na standardu. Imat ćemo tekstove suradnika iz Australije, Kanade, Slovenije, BiH i drugih zemalja, što nas osobito raduje. Već sada imamo tekstova za 700 stranica Kolendara, a očekujemo još novih. Svakako ćemo ih morati reducirati i, ma koliko nam bilo teško odreći se nekih autora, to ćemo morati učiniti - rekao je profesor Pranjić.
Lanjska naklada Hrvatskog kajkavskog kolendara, tiskana na 700 stranica, prodana je u svih 10 tisuća primjeraka. Zanimanje publike i širok krug autora govore o jedinstvenom primjeru ovog časopisa.
Aleksandra Ličanin