S konferencije za novinare Matice hrvatske Čakovec

Redovnu konferenciju za novinare Matice hrvatske - Ogranka Čakovec predsjednik Stjepan Hranjec iskoristio je kako bi naglasio stavove vezane uz svečanost obilježavanja 20-godišnjice oslobađanja vojnih objekata na području Međimurja od JNA. On smatra da ta prilika nije adekvatno iskorištena da se u prvi plan stavi činjenica kako je područje naše županije bilo prvo oslobođeno u Hrvatskoj te da se lokalni događaji s početka 1990-ih obilježe i spomen-pločom.
- Trebalo je 20-godišnjicu obilježiti i spomen-pločom na objektu vojarne, izdati monografiju o Domovinskom ratu u Hrvatskoj i Međimurju pa je možda ne bi Šibenčani prisvojili tako da objavljuju kako je njihovo područje bilo prvo oslobođeno u zemlji.
Pitanje je koliko naši osnovci i srednjoškolci znaju o ovoj temi, pa je obljetnica mogla biti iskorištena kako bi se i njih podrobnije educiralo - istaknuo je, među ostalim, S. Hranjec.
Predsjednik MHČ-a u izlaganju se oslonio i na tematsku izložbu u Muzeju Međimurja praćenu knjižicom “što je apsolutno hvalevrijedno, no Domovinski rat u Međimurju zahtijeva znatno ambiciozniju publikaciju, kao plod sustavnih istraživanja i interpretiranja raspoložive građe”.
Kaj delaju škovacini?
Predvodnici čakovečke Matice prozivaju javni govorni prostor za omalovažavanje kajkavštine. Dotiču se nedavnog istupa Roberta Pauletića koji se okomljuje na kajkavštinu u crtićima.
- Pogledao sam crtić Stjuart Mali 3 kako bih se osvjedočio u Pauletićeve prozivke. Koriste se rečenični sklopovi poput “znaš kaj”, “kaj ti hoču reči”, “kaj tu delaš” koji su razumljivi svakom nekajkavcu. Istovremeno, u crtiću mačak Jure muku muči sa “štakorima, vranama i škovacinima”.
Postavlja se pitanje treba li mali kajkavac znati da je riječ o smetlarima, dok Pauletić ne bi trebao razumjeti kajkavske izraze poput navedenih - istaknuo je na pressici, u svojoj javnoj polemici s Robertom Pauletićem, Stjepan Hranjec.
Uvjerenje je MHČ-a, a usudim se reći i jezično osviještene javnosti koja zaziva Augusta Šenou, da je temelj književnog jezika štokavština koju valja popunjavati riječima iz kajkavskog i čakavskog narječja. Paralelno, teza “kompleksa superiornosti” Miroslava Krleže pokazuje se točnom gleda li se kroz prizmu R. Pauletića - koji između redaka poručuje da je “ikavica gospodski, a kaj kumečki govor”(?).
Na konferenciji za novinare govorila je i ravnateljica Knjižnice Nikola Zrinski Čakovec Ljiljana Križan najavljujući sadržaje Mjeseca hrvatske knjige.
Aleksandra Ličanin