Tajne pavlinskog samostana u Šenkovcu

Katoličkom crkvenom redu pavlinima, koji su tijekom višestoljetne povijesti gradili samostane i crkve, otvarali učilišta, promicali znanost i umjetnost te pridonosili općoj uljuđenosti, tadašnji vlasnik Međimurja Stjepan II. Lacković 1376. godine poklanja posjed Varhely nedaleko Čakovca te osniva samostan i crkvu posvećenu Blaženoj Djevici Mariji i Svim svetima. Crkveno je svetište 80-ih godina XIV. stoljeća oslikano gotičkim zidnim slikama iznimne vrijednosti, nastalima pod dojmom sjevernotalijanskog slikarstva Trecenta.

Sredinom XVI. stoljeća Nikola IV. Zrinski Sigetski uz južni zid crkvene lađe gradi obiteljsku grobnicu u kojoj je tijekom arheoloških istraživanja pronađena njegova nadgrobna ploča koja predstavlja jedan od najvrednijih pokretnih spomenika kulture u Međimurju.

Danas je kompleks pavlinskog samostana u Šenkovcu složeno arheološko nalazište koje se sastoji od očuvane arhitekture nekadašnjeg svetišta crkve (danas kapela sv. Jelene) i arheoloških ostataka arhitekture samostana, lađe crkve i grobnice Zrinskih. Kapela je obnovljena i prezentirana na muzejski način, a nalazište je u cijelosti arheološki istraženo. Kompleks je vlasništvo Muzeja Međimurja Čakovec čiji je interes formiranje muzeološke cjeline koja objedinjava arheološki lokalitet, arhitektonski spomenik i memorijalnu komponentu.

Pokretni arheološki nalazi prikupljeni tijekom višegodišnjih sustavnih arheoloških istraživanja čine muzejsku zbirku koja sadrži 715 predmeta iz razdoblja srednjeg i novog vijeka.

Budući da je prostor samostana, crkve i neposredne okoline tijekom nekoliko stoljeća bio u funkciji groblja, brojni su predmeti iz Zbirke upravo grobni nalazi. Od nabožnih predmeta, uz primjerke krunica i križeva, spomenimo raznolike svetačke medaljice koje su vjernici nosili kao simbol vjere, zaštite i utjehe, a kao izraz duboke pobožnosti nisu se ni nakon smrti odvajale od preminule osobe. Od ostalih grobnih nalaza, spomenimo dijelove nošnje kao što su različiti primjerci gumba, kopči i pojasnih garnitura te osobito vrijedne primjerke nakita, prije svega prstenja, ogrlica i ukosnica.

Izgled gotičke crkve oslikavaju ulomci prozorskog stakla, sakralne arhitektonske plastike kao što su rebra svodova, dovratnici, doprozornici, pete rebara svodova, konzole, kamena kružišta prozora te nekoliko primjeraka plastike crkvenog prostora, kao što su kipovi svetaca. Zbirka čuva i niz zanimljivih utilitarnih predmeta koji oslikavaju svakodnevicu samostanskih redovnika - keramičko i stakleno posuđe, ulomke kaljevih peći, tintarnice, brončane okove knjiga, keramičke lule, škare, britvu, šestar…

Branka Marciuš, kustosica Arheološkog odjela