Zbirka J.Š. Slavenskog tijekom vremena

Godine 2013. memorijalna zbirka Slavenski reinventirana je, digitalizirana i registrirana kao kulturno dobro pri Ministarstvu kulture RH. Zbirka broji 584 jedinica građe i sastoji se od originalnih i tiskanih partitura, fotografija, čitave skladateljeve radne sobe, nekoliko instrumenata, cjelokupne osobne knjižnice skladatelja, rukopisa i privatnih Josipovih sitnica. Prvi poticaji za osnivanje memorijalne zbirke došli su paralelno iz novoosnovanog čakovečkog Gradskog muzeja i njegovog direktora Aleksandra Schulteisa, priznatog muzikologa, dr. Vinka Žganca te Vinka Lisjaka, tada direktora novoosnovanog Narodnog sveučilišta. Zajedno sa studentima Zavičajnog kluba Međimuraca u Zagrebu, pokrenuti su konkretni koraci u akciji dobivanja predmeta za memorijalnu skladateljevu sobu. Započeta je živa prepiska s udovicom Milanom Slavenski na relaciji Zagreb - Čakovec - Beograd. Godine 1965. osnovan je odbor za obilježavanje 70-godišnjice rođenja skladatelja i njegove 10-godišnjice smrti. Odbor upućuje u Beograd radnu ekipu: Aleksandra Schulteisa, Stjepana Leinera i Borisa Lisjaka, sa zadatkom da snime svu glazbenu ostavštinu i animiraju suprugu Slavenskog da ustupi dio inventara, povezanog sa stvaralaštvom Slavenskog, za memorijalnu sobu u čakovečkom Muzeju. 11. kolovoza 1965. u Muzej stižu sljedeći predmeti iz vlasništva pokojnog Slavenskog: teleskop ručne izrade, elektronski aparat - preteča sintersajzera Telefunken-Trautonium, harmonij marke Estey Organ Co. napravljen u SAD-u i citra marke Johann Jobst. S teleskopom ručne izrade Slavenski je noću sa svoje terase u Beogradu promatrao zvijezde, a na električnom trautonijumu, koji je nabavio 1937. iz Njemačke, obavljao je pokuse iz elektronske glazbe kad je ona bila još nepoznata i glazbenicima. Miran Kučiš iz Zagreba, sin Josipove sestre i šogora, Julije i Tihomila Kučiša, 19. svibnja 1966. za memorijalnu zbirku iz svoje ostavštine prilaže bilježnice, list iz dnevnika, razglednice, prepisku s obitelji i prijateljem Lackom Kronastom iz Čakovca, tiskane partiture te nekoliko časopisa u kojima pišu o Slavenskom. Prvi postav memorijalne sobe Slavenski svečano je otvoren 8. svibnja 1966. u vanjskoj fortifikaciji palače Starog grada u kojoj je tada bio smješten Gradski muzej Čakovec. Istog je dana postavljena i spomen-ploča na rodnoj kući Slavenskog, na inicijativu Zavičajnog kluba studenata Međimurja iz Zagreba. Nakon smrti udovice Slavenski, 23. prosinca 1981. u Čakovec stiže velika pošiljka Josipovih predmeta - od namještaja, partitura, bilješki, albuma, instrumenata do osobne knjižnice i primjeraka vlastitih tiskanih partitura. Drugi, veći dio predmeta iz stana obitelji Slavenski, kao i većina prepiske (1.099 pisama), originalne fotodokumentacije, muzikalija i biblioteke ipak je ostala u Beogradu. Predmeti su poslužili kao osnova za formiranje Legata Slavenski formiranog u Beogradu 1983. godine. U povodu 100. obljetnice rođenja Josipa Štolcera Slavenskog, 1996. u Muzeju Međimurja otvoren ja novi, moderniji postav memorijalne sobe Slavenski, ovaj put u glavnoj palači čakovečkog Starog grada. Zbog statičke sanacije palače Starog grada, zbirka je trenutno zatvorena za javnost.
Bliži nam se 120-godišnjica skladateljevog rođenja - 2016. godine, koju namjeravamo dostojno obilježiti jednom većom izložbom digitalizirane građe zbirke.
Maša Hrustek
Sobočan