Obilježavanje Dana zaštite na radu u Hrvatskoj

Hrvatski Sabor je 2007. godine 28. travnja proglasio Danom zaštite na radu u Republici Hrvatskoj, želeći tako ukazati dužnu pažnju zaštiti na radu i upozoriti na obvezi skrbi cijelog društva o primjerenim radnim i životnim uvjetima. Još od 1996. godine u 120 zemalja toga se dana obilježava Međunarodni dan sjećanja na poginule radnike. Zaštita na radu jedan od prioriteta brige o stvaranju radnih i životnih uvjeta svakog radnika. 
Prigodna sjednica ove godine održana je u tvrtki Tegra d.o.o. Čakovec.

Predsjednik Gospodarsko-socijalnog vijeća u Međimurskoj županiji Davor Sabolić istaknuo je da Vijeće već godinama prigodnom sjednicom obilježava taj dan, čime se želi upozoriti na važnost činjenice da zaštita na radu mora biti temelj i početak svake aktivnosti, a zdravo i sigurno okruženje osnovno ljudsko pravo. Zamjenik župana Zoran Vidović, ujedno i dopredsjednik Gospodarsko-socijalnog vijeća u Međimurskoj županiji naglasio je da je stanje zaštite na radu u Međimurskoj županiji na zadovoljavajućoj razini, zahvaljujući i poslodavcima i radnicima. Prostora za poboljšanje svakako ima no potrebno je svakodnevno educirati svakog radnika te adekvatno ekipirati i opremiti službe koje se bave zaštitom na radu.

Tvrtka Tegra član je francuske grupe EUROVIA SAS, a o zaštiti na radu prisutne je upoznao predsjednik Uprave Ivan Kolarić. Istaknuo je da tvrtka ima dobro organiziranu zaštitu na radu, da svaki radni dan u tvrtki i na gradilištima počinje petminutnim upoznavanjem radnika što će se toga dana raditi i koje opasnosti su moguće. Jednom mjesečno radnici se petnaest minuta educiraju o nekoj zadanoj temi vezanoj uz zaštitu na radu, a godišnje jedanput tvrtka obilježava svoj dan zaštite na radu, kada se na sat vremena prekida rad i svi se educiraju o nekom problemu vezanom uz sigurnost na radu. Troškovi nezgode na radu za poslodavca su vrlo veliki i bitno je da takvih nezgoda bude što manje. Veliki dio poslova koje Tegra d.o.o. obavlja vezani su uz izgradnju kanalizacijskog sustava , a to su poslovi koji spadaju u najopasnije.

Kao veliki problem istaknuo je neiskustvo radne snage za te poslove. Kod zapošljavanja mladih ljudi problem je što oni nisu naviknuti na fizički rad, a o zaštiti na radu ne znaju gotovo ništa. Već za vrijeme srednjoškolskog obrazovanja učenici koji se školuju za tehnička, graditeljska, tekstilna i slična zanimanja morali bi biti upoznati sa zaštitom na radu. Međimurje je u odnosu na ostatak Hrvatske postavilo visoke standarde zaštite na radu i takav standard treba održavati i još više poboljšavati. Također je ukazao i na to da se inspekcijske službe više moraju posvetiti onima koji ne rade legalno i tu napraviti više reda.

Iz Državnog inspektorata Područnog ureda Varaždin nazočnima se obratio Zvonko Toplek. Područje djelovanja Inspektorata nisu samo radnici, već i volonteri, osobe na stručnom osposobljavanju, službenici i svi koji su prostorima i prostorijama poslodavaca. Prema evidenciji ozljeda na radu u 2015. godini zaprimljeno je 408 prijava, priznatih je bilo 390, od toga je 76 bilo teških. Od tih ozljeda na radu 33 su bile kod dolaska ili odlaska na posao. U 2015. godini izdano je 164 rješenja, dano 68 savjeta, a kazne na mjestu izvršenja iznosile su 42.500,00 kuna. Unatoč povećanoj aktivnosti u rizičnim djelatnostima prvenstveno metalna i građevinska industrija, nema povećanja broja teških ozljeda na radu. Pojačano je preventivno djelovanje tako da se kod inspekcijskog nadzora daju savjeti, na zahtjev nadziranog poslodavca, o načinu najučinkovitijih primjena pojedinim odredbi propisa čija se provedba nadzire. Inspektorat nastoji djelovati preventivno u svim onim situacijama kada je to moguće.

Pismom se Gospodarsko-socijalnom vijeću u Međimurskoj županiji obratio ravnatelj Zavoda za unapređivanje zaštite na radu Vitomir Begović. On je u svom pismu istaknuo da pravo na sigurno i zdravo radno mjesto treba biti prepoznato kao osnovno ljudsko pravo. Posebna je dužnost skrbiti o uvjetima rada i prilagođavati mjesta rada posebno zaštićenim osobama, a to su osobe s invaliditetom, osobe sa smanjenom ili preostalom radnom sposobnošću kako bi im primjerenom zaštitom osigurali ravnopravno i aktivno sudjelovanje na tržištu rada. Zaključak svih prisutnih na sjednici bio je da je neprestano potrebno provoditi edukaciju radnika o primjerenoj zaštiti na radu, a da ta edukacija mora početi već od srednjoškolskog obrazovanja gdje se zaštita na radu mora uvrstiti u redovni srednjoškolski proces, naročito u onim školama koje daju buduće kadrove za zanimanja u građevinarstvu, metalnoj, drvnoj i sličnim industrijama gdje je opasnost od ozljeda veća nego drugdje.

Kod zaštite na radu jednaka je odgovornost i poslodavca i radnika. Poslodavci nabavljaju zaštitnu opremu, ali treba osigurati da se ta oprema i koristi. Radnik mora biti educiran kako opremu upotrebljavati, mora se koristiti njome, a ako to ne čini prema njemu treba primijeniti sankcije. Iako su unatrag nekoliko godina postignuti značajni pomaci u zaštiti na radu u Međimurskoj županiji i državi i dalje treba raditi na tome i poduzimati sve kako bi stanje zaštiti na radu bilo bolje.