Spomenik braniteljima u Selnici: Zašto se na spomeniku nalaze dva hrvatska grba?

Dva hrvatska grba, jedan do drugoga, na spomeniku braniteljima u Selnici, zbog procvata ustaštva u našoj zemlji i ambivalentnog odnosa zakonodavca prema problemu, izazvalo je nedoumice i među mještanima općine Selnica. Pitaju nas koji je grb na spomenutom spomeniku "pravi" i je li onaj, neslužbeni, uklesan pored službenog, ne daj Bože, ustaški? U svom domu svaki čovjek može imati što želi... primjerice - portret druga Tita, druga Staljina, Maksa Luburića, Ante Pavelića, il Dartha Vadera, no, javni prostor nije privatna prčija. Javni prostor traži odgovornost. Odgovornost traži argumente.

Zato- zašto dva grba? - pitali smo nadležnog lokalnog političara Ervina Vičevića. Pitali smo i župana Matiju Posavca... te dobili čudne odgovore na vrlo jednostavno pitanje.

Naša novinarka Andreja Šmitran krenula je tragom upita čitatelja lista Međimurje o spomeniku (o kojem smo već ranije dobili mišljenje akademskih umjetnika - koji su nam potvrdili da (s)tvorevina "s umjetnoću veze nema"), a sad je red na - heraldici... (žd)

Koliko se hrvatskih grbova, kao simbola državnosti i identiteta hrvatskog društva, upotrebljava u službene svrhe, pitanje je koje posljednjih mjeseci postavljaju  Selničani. Većina ljudi bi, ne razmišljajući, odgovorila jedan, no, s njima se ne bi složio načelnik Općine Selnica Ervin Vičević. Prema njegovu mišljenju prihvatljivo je koristiti dva različita grba. Naime, toliko se grbova nalazi na pročelju nedavno podignutog spomenika hrvatskim braniteljima u Selnici. Pored hrvatskog grba koji je zakonom definiran 1990. godine, svoje je mjesto pronašla i šahovnica s prvim bijelim poljem – simbol koji u dijelu javnosti izaziva skepsu jer se povezuje s grbom koji je koristila NDH i ustaški pokret.

- Oba grba koja se nalaze na spomeniku hrvatskim braniteljima u Selnici su hrvatski grbovi. Oni koji su protiv hrvatske države smatraju grb ustaškim. On je postojao puno prije, nego su ustaše uopće osnovane. Koristio ga je i Sabor sve dok službenim nije proglašen drugi, a još i danas ga brojne udruge - koje su legalne i državno priznate, koriste, odgovorio nam je E. Vičević. Navodi da takav simbol upotrebljavaju i Hrvatske obrambene snage, čiji su pripadnici sudjelovali u obrani Vukovara, te je njima u čast grb i postavljen.

- U svom mandatu obnovio sam i antifašistički spomenik u Donjem Koncovčaku, što me svrstava među rijetke načelnike koji svakoj žrtvi iskazuju pijetet, naglasio je Vičević, uz napomenu da nije dozvolio stavljanje crvene zvijezde na spomenik jer je ona simbol zločina i pokolja naših ljudi u Vukovaru i diljem Hrvatske.

KRIVI SU OPĆINSKI ČELNICI?

Za mišljenje smo upitali i župana Matiju Posavca, koji pere ruke od odgovornosti i lopticu prebacuje na Općinu Selnica. - Postavljanje spomenika hrvatskim braniteljima u Selnici je u ingerenciji Općine. Postoji organizacijski tim koji je naručio sam spomenik, te osmislio njegovu ideju (...). Svakako bi odgovor načelnika razjasnio ovu situaciju pa preporučamo da se za sva pitanja obratite njemu, piše u odgovoru.

NIKO NAS NIJE PITAO

Spomenik je podijelio i one koji su na vlastitoj koži iskusili strahote rata, one koji su branili svoju zemlju. Dok jedan dio branitelja nema primjedbe na spomenik s dva obilježja, drugi su zgroženi spoznajom da se ovim nesmotrenim postupkom, međimurske branitelje dovodi vezu s ustaštvom.

Mladen Tkalčec iz Ivanovca, predsjednik međimurske HVIDRA-e i dopredsjednik Udruge dragovoljaca i veterana Domovinskog rata Međimurske županije, u cijeloj situaciji ne vidi ništa sporno: - Osobno mi ne smeta što su dva grba jer sam bio na ratištu i ispod jednog i ispod drugog grba. Spomenik je za sve hrvatske branitelje i ovo je način da se oda pijetet i onima koji su poginuli u Hrvatskoj i onima koji su poginuli u Herceg Bosni. Neki ljudi gledaju s drugog stajališta, no, moje je mišljenje da dva grba ne nanose štetu samom spomen obilježju, istaknuo je Tkalčec.

Mario Horvat, branitelj iz Malog Mihaljevca, kaže: - Kao branitelj podržavam spomenik i nemam zamjerki. Teško mi je odvojiti se od svega što sam u ratu proživio, no, kad bih gledao očima civila - onda bi mi smetalo. Razumijem da građani drugačije razmišljaju jer takav grb na neki način potiče naše naraštaje na strahote koje simbolizira, objasnio je.

Konsterniranost nisu krili Ivanovčanin Stjepan Horvat i Mihovljančanin Josip Jezernik, koji rezolutno odbacuju bilo kakvu povezanost sa selničkim spomenikom. - Ni kao branitelj ni kao predsjednik Udruge dragovoljaca i veterana Domovinskog rata Međimurske županije nemam komentar na spomenik u Selnici. Nitko nas ništa nije pitao, nismo znali tko će ga raditi, zašto će ga raditi, niti kako će izgledati. Nismo ni na koji način sudjelovali u njegovoj izradi, kaže S. Horvat, te na pitanje podržava li dva grba na spomeniku odgovorio: - Osobno me više muče gradovi koji su navedeni, a ne grbovi. Na temelju kojih kriterija su odabrani ti gradovi? Smatram da bi prvenstveno trebali biti navedeni gradovi u kojima su ginuli naši Međimurci, zaključio je.

Oštru kritiku uputio je i Josip Jezernik. - Naravno da mi smeta što su stavili ustaški grb. Nije mi jasno zašto su to učinili i odakle potreba za time. Zna se koje je službeno hrvatsko obilježje i koji se grb koristi. Mislim da svi spomenici na području grada imaju samo jedan grb. Ovo je apsurd s dva grba... Ni na koji način nismo bili uključeni u proces izrade i postavljanja spomenika, već je to stvar Općine u kojoj je spomenik postavljen, naglasio je J. Jezernik.