Politika i gospodarstvo 24.08.2011. 00:00. Zadnja izmjena: 08.04.2016. 13:23.

Čakovečka tvrtka "Ragusa" u stopu s modernizacijom

Židovska vjerska zajednica dodijelila Košer certifikat "Ragusi" iz Čakovca

Raguž: Znamo da imamo izvrsnu tjesteninu

Najveća hrvatska tvornica tjestenine, čakovečka Ragusa, početkom kolovoza primila je Košer certifikat dodijeljen u prostorijama Židovske vjerske zajednice Bet Israel u Hrvatskoj. Dokument koji potvrđuje dosljednost u stvaranju visokokvalitetnog prehrambenog proizvoda, u skladu s obredno čistom hranom, kako je opisuje Tora, vlasniku Raguse Iliji Ragužu uručio je glavni rabin Kotel DaDon.

Ragusa je time ušla u birano društvo hrvatskih proizvođača hrane koji poštuju specifičnosti prehrambenih navika drugih vjerskih zajednica. Podsjetimo, i čakovečka Perutnina Ptuj Pipo ove je godine primila certifikat Halal kvalitete, što svjedoči da su njihovi proizvodi proizvedeni u skladu sa zahtjevima islamskih zakonitosti.

U razgovoru s Ilijom Ragužom doznajemo da se potrošnja tjestenine u Hrvatskoj posljednjih deset godina povećala za 80 posto, a uvoz smanjio s 80 na 56 posto. Tvrtka Ragusa radi u četiri tvornice, dnevno proizvodeći 40 tona tjestenine. Za čak trinaest trgovačkih lanaca Ragusa proizvodi njihovu robnu marku tjestenine, a na isti se način plasirala i na tržište Velike Britanije. Kosher certifikat Raguž ističe kao važan dokument u nizu certifikata i nagrada koje je tvrtka već primila.

"Kad govorimo o prehrani, naši su građani dobro informirani i osviješteni. Potražnja za proizvodima koji posjeduju certifikate poput košera i halala je sve veća i treba reći da smo u tome pronašli jedan od argumenata visokokvalitetne proizvodnje kad je riječ o našoj tjestenini.", ističe Ilija Raguž koji je s proizvodnjom tjestenine počeo još 1996. godine.

Pšenica čini razliku

Naš sugovornik ističe da domaći seljaci ne proizvode pšenicu koja je najprikladnija za proizvodnju tjestenine.
"Naši seljaci imaju pšenicu na kojoj se praktično ništa ne mora raditi i nikako da promijene navike. Mislim da se o tome treba govoriti na najvišoj razini, poput Ministarstva poljoprivrede jer ta je pšenica najniže kvalitete. Nama, primjerice, treba durum pšenica koju kupujemo vani. Tamo gdje kupuje talijanska Barilla, kupujemo i mi.", ističe Ilija Raguž.

U Ragusi je proizvodnja zasnovana na najmodernijoj tehnologiji koja jamči visoku efektivnost, potpun nadzor proizvodnje, brzo sušenje tjestenine i zadovoljenje rokova isporuke.
"To što je potvrđeno da je naša tjestenina ne samo visokokvalitetna, već i poželjna za konzumaciju kao zdrava, nama je od izuzetne časti. Time nam se otvaraju nova tržišta na kojima nesumnjivo možemo zadovoljiti potrebe potrošača.", zaključuje Ilija Raguž.

Što je košer i košer certifikat?

Košer označava hranu pogodnu za ljudsku prehranu u skladu sa židovskim zakonima. To nije znak kvalitete samo za Židove, već i za ljudsku populaciju u cjelini. Košer je naziv za sustav obredno čiste hrane kašrut. Certifikat takvom prehrambenom proizvodu može izdati rabin koji je stručnjak za židovska pravila ishrane. Uz obilazak proizvodnog pogona, provjera uvjeta proizvodnje košer hrane obuhvaća i kontrolu sirovina i dobavljača, a sve podatke koje dobije na uvid - rabin čuva kao strogo povjerljive. U Hrvatskoj je za to ovlašten samo rabin dr. Kotel DaDon.
Tržište profita
Ukupan udio košer proizvoda u svijetu prije dvije godine dosegao je 600 milijardi dolara godišnjega utrška što svjedoči o širini uporabe košer hrane. Na hrvatskom tržištu danas ima nekoliko tisuća košer proizvoda, a više od tisuću ih je proizvedeno upravo kod nas.

Zašto konzumirati košer hranu?

Praktična korist od pridržavanja propisa o košer hrani u današnje vrijeme, reći će predstavnici Židovske zajednice, su duhovnost, osobni rast, zdravstveni razlozi, moralne pouke i tradicija. Košer životinje su uvijek sisavci i biljojedi, a one koje se danas obično jedu su krava, koza i ovca, ponekad i jelen i bivol.

Od ptica se običava jesti pile, puran, patka i guska. Košer jaja moraju potjecati od košer ptice. Košer ribe moraju imati i peraje i ljuske. Tuna, primjerice, ima mali broj ljuski, no ipak je košer. Druge popularne košer ribe su brancin, šaran, bakalar, iverak, haringa, lokarda, pastrva i losos. Školjkaši (poput jastoga i raka) i drugi ljuskari (poput mekušaca) nisu košer jer nemaju ljuske. Svi morski sisavci nisu košer. Postoje vrste sušija i kavijara, pod uvjetom da potječu od košer vrsta. Propisani su i posebni uvjeti klanja životinja, a meso i mlijeko nikada se ne kombiniraju. Za svako od njih koristi se odvojen kuhinjski pribor i poštuje period pauze između konzumiranja te dvije vrste. Voće, povrće i žitarice u osnovi su uvijek košer, ali u njima ne smije biti insekata. Vino ili grožđani sok, međutim, mora biti ovjereno kao košer.

Nagrada Cropaka

Za najnoviju tjestetninu Raguse - "Fioli" - tvrtka je izradila moderno pakiranje koje s polica uvjerljivo plijeni pozornost kupaca. Na Festivalu CROPAK, namijenjenom korisnicima i proizvođačima ambalaže, dizajnerima, tiskarima te svima koji su na bilo koji način vezani uz ambalažu kao vrlo zahtjevan i kompleksan proizvod, tjestenina serije "Fioli" osvojila je nagradu za najljepše pakiranje.

Izvor: 2939