Dragutin Lovrenčić: Slagalica od 8.000 štrigovskih riječi još nije potpuna

Spasitelj štrigovskog govora, riječi su koje najbolje opisuju Dragutina Lovrenčića (70) iz Varaždina. Naš sugovornik, inače rodom iz Štrigove, odvažio se na jedan poseban podvig – prikupiti i zabilježiti riječi karakteristične za štrigovski govor. Iako je Štrigovu napustio već kao srednjoškolac, ljubav prema rodnom kraju i dalje plamti duboko u njemu. Zasluge u tome imaju njegovi preci, a najviše otac Stjepan Lovrenčić - pasionirani sakupljač starina koji je intenzivno živio Štrigovu.

- Želim spriječiti izumiranje štrigovskog govora i spasiti ga od zaborava. Štrigovsko-stanetinski govor najmanje je istražen međimurski govor. Obzirom da sve više podilazimo standardnom govoru i govoru drugih sredina, dolazi do međusobnog izjednačavanja govora i gubitka njihovih specifičnosti. Upravo zbog toga, važno je takve slučajeve zabilježiti prije nego oni nestanu, objašnjava D. Lovrenčić. Ozbiljnije se uhvatio ukoštac s ovim zadatkom prije dvadesetak godina, a sada se može pohvaliti impozantnom brojkom od čak 8.000 (osam tisuća!) natuknica.

Štrigovski je slovenski?

Sve je, kaže, krenulo od brojnih izjava ljudi koji su štrigovski i slovenski govor svrstavali u isti koš. Da bi dokazao da tome nije tako, krenuo je dublje proučavati jezik i došao na ideju da dokumentira specifične riječi koje dosad nisu zabilježene, a dio su štrigovskog fonda. - U početku sam odlazio kod obitelji i prijatelja u Štrigovu i razgovarao s njima. Uvijek sam imao neku cedulju u džepu na koju sam zapisivao zanimljive riječi, a kod vinara sam redovito bilježio i na etikete od flaša. Sat razgovora sa Štrigovčanima donio bi mi i do pedesetak novih riječi, prisjeća se naš sugovornik. Kao jedan od velikih izvora riječi navodi i svoju suprugu Miljenku kojoj bi u razgovoru često izletjela neka štrigovska varijanta, a nerijetko se koristio i praktičnim metodama.

- Zamislio sam primjerice vrt i krenuo pisati što sve raste u vrtu. Potom sam prešao na voćnjak, vinograd, šumu, zrak, alate u radionici, životinje... Obzirom da fond riječi koje čovjek koristi u svakodnevnom govoru varira između 1000 i 2000 riječi, to je postalo premalo. Zato sam krenuo konzultirati rječnike, objašnjava naš sugovornik, a zatim mu je u pomoć priskočio prijatelj te izradio elektroničku bazu koja uvelike olakšava posao i prepoznaje dupliće.

Institut zadivljen

Njegov hobi doživio je ključnu prekretnicu 2015. godine. Te godine Vlada Republike Hrvatske donijela je odluku o proglašenju štrigovske skupine govora nematerijalnom kulturnom baštinom.

- Bilo je rečeno da rade na prikupljanju štrigovskih riječi pa sam stupio u kontakt s dr. sc. Ines Virč, voditeljicom čakovečke podružnice Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje. Vrlo rado me primila i ostala paf kad je vidjela što sam napravio. Njihova ideja bila je da krenu tiskati štrigovski rječnik kad prikupe 4.000 riječi, a ja sam im odmah na tanjuru donio 6.000, navodi D. Lovrenčić. Sporazumno je svoju bazu ustupio Institutu, pod uvjetom da bude naveden kao prvi suautor projekta.  - Potpisali smo ugovor u lipnju prošle godine i obećali su da će nastojati kroz godinu dana staviti rječnik na internet. Javili su se neki problemi i projekt još nisu uspjeli pokrenuti kako bi trebalo, dodaje naš sugovornik koji je u tih godinu dana proširio svoju bazu s dodatnih 2.000 natuknica.

Ni nakon toliko godina intenzivnog rada na prikupljanju građe, D. Lovrenčić ne planira stati. I dalje vjerno slaže slagalicu zvanu štrigovski govor. Pitam ga odakle crpi motivaciju i kad će zaokružiti priču: - Planiram se njime baviti dokle god ću imati motiva, odnosno dokle god ću moći pronaći neku novu riječ koja nedostaje u mojoj bazi, kaže naš sugovornik.

Prijeti li propast projektu zaštite štrigovskog govora?

S obzirom na probleme oko funkcioniranja čakovečke podružnice Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje - što potencijalno dovodi u pitanje i projekt zaštite štrigovskog govora, uspjeli smo stupiti u kontakt s ravnateljem Instituta dr.sc. Željkom Jozićem. U kratko odgovoru Jozić je potvrdio da trenutno u podružnici Instituta u Čakovcu nitko nije zaposlen.

- Uz veliki trud i zalaganje dr. sc. Ines Virč institutska je podružnica u Čakovcu doista postala žarište jezikoslovne djelatnosti u Međimurskoj županiji i u relativno kratkome vremenu ostvarila respektabilne rezultate. Nažalost, potkraj prošle godine dr. Virč istekao je poslijedoktorandski ugovor o radu, a njezino zapošljavanje nije u moći Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje nego resornoga Ministarstva znanosti i obrazovanja. Dr. Ines Virč i dalje je voditeljica čakovečke podružnice, od ove godine kao vanjska suradnica, navodi Jozić. Prema njegovim riječima to neće imati nikakav utjecaj na projekt zaštite štrigovske skupine govora, čiji je formalno on nositelj.

- Institut za za hrvatski jezik i jezikoslovlje od Ministarstva kulture dobio je 8.000 kn za rad na rječniku štrigovske skupine govora. Zasad smo napravili bazu podataka za unos rječnika na kojoj intenzivno radi naš vanjski suradnik Dragutin Lovrenčić. Prema posljednjim podatcima, rječnik obasiže gotovo 9.000 riječi, no riječ je o temeljnoj leksikografskoj obradbi. Predviđali smo objaviti na internetu probnu inačicu u 2017. godini i nadam se da ćemo to i ostvariti, jer želimo da štrigovska skupina govora što prije dobije primjeren rječnik, a po uzoru na rječnik kajkavske ikavice, odgovorio je Jozić.