GOST KOMENTATOR

Čudo prvo
U ime HDZ-a oglasili su se Šeks i Hebrang. I izjavili da je svako medijsko propitivanje odgovornosti Jadranke Kosor o njezinoj ulozi u sklapanju ugovora HEP – TLM o povlaštenoj cijeni struje i kasnije prodaji TLM-a zajedno s tim ugovorom privatnom konzorciju „Adrial“ zapravo politički obračun s gospođom premijerkom. To bi valjda, po mišljenju dvojice visoko rangiranih zajedničara, trebalo biti zabranjeno. Možemo očekivati prijedlog dopuna popisa dijelova promjena Ustava po kojem bi se politički obračuni s predsjednicom (predsjednikom) HDZ-a imali smatrati protuustavnima.
Njezinu sam političku odgovornost u toj aferi zatražio dan prije no što je otkriveno da je upravo ona potpisala odluku Vlade o toj kupoprodaji. I ustvrdio da se, ako je znala za ugovor HEP – TLM, koji je po USKOK-u štetan za državu, mora pridružiti svom tadašnjem kolegi Damiru Polančecu u Remetincu. Ako nije znala, a odlučivala je, mora dati ostavku jer su osobe koje donose odluke na tako visokim funkcijama, a ne znaju o čemu odlučuju, opasne za državu.
Eto, ja priznajem da vodim politički obračun s Jadrankom Kosor.

Čudo drugo

Pred američkim sudom predstavnici „Daimlera“ priznali su da su s oko 5 milijuna dolara podmićivali dužnosnike u Hrvatskoj prilikom skapanja posla o prodaji vatrogasnih cisterni.
To je u posljednjih 20 godina jedina korupcijska afera u kojoj nije sporno je li mito davano ni tko je davao mito. Sporno je samo to da se još uvijek ne zna tko je mito primao.
I kamo je nestala ta afera? Zašto se o njoj više ne piše u našim medijima? Zašto SDP u Saboru ne traži istražno povjerenstvo?
I neka onda netko još kaže da naše vodeće političke stranke ni o čemu ne mogu postići koncenzus.
Usput: prije neka dva tjedna, u Saboru je bila delegacija Bundestaga. Odbor Bundestaga za EU pitanja, tako nekako.
U sklopu programa boravka u RH, tražili su i razgovor s nama, članovima Nacionalnog vijeća za nadzor provedbe antikorupcijskog programa. Iako prvotno nisam planirao biti prisutan, otišao sam čuti što naši prijatelji Njemci imaju pitati.
Najprije su nam održali lekciju o našoj obavezi u borbi protiv korupcije, onda rekli da je EU pogriješila u prebrzom prijemu Rumunjske i Bugarske i na kraju zaprijetili da više nikome neće progledati kroz prste.
Nisam mogao izdržati i ne priznati da doista imamo problem s korupcijom još od doba Turaka na ovim prostorima i ukazati na novi, jako opasan oblik korupcije u Hrvata, na takozvanu „uvoznu korupciju“. I naveo dva primjera. Prvi je Hypo koji već godinama, po riječima naših uskočkih istražitelja ne možemo rasčistiti jer jedna zemlja članica EU odbija surađivati.
Drugi primjer koji sam naveo bio je „Daimler“ i zamolio kolege parlamentarce iz zemlje iz koje je i uvezena ta korupcija, a koja je također članica EU, da nam pomognu u otkrivanju primatelja mita. Dakle, da i oni od njemačkih organa istrage i pravosuđa zatraže prosljeđivanje tih podataka u Hrvatsku.
U veoma nerovoznom odgovoru voditelj te delegacije objasnio mi je kako se u Njemačkoj parlament ne smije miješati u poslove istraga i da oni ne namjeravaju poduzeti ništa.
Tako dakle. Hrvatski se parlament mora boriti protiv korupcije, a njemački se ne smije mješati u korupciju. Naročito ako je podmićivanjem nekoga izvan Njemačke profitirala njihova industrija.

Čudo treće

Milanović je jako ljut na HDZ i Šeksa zato što ovi ne prihvaćaju prijedlog da se u Ustavu biračka mjesta u 11. izbornoj jedinici na parlamenrnim izborima imaju odrediti samo u diplomatsko-konzularnim predstavništvima Republike Hrvatske.
I to dramatizira već tri tjedna. Prijeti da će uskratiti svojih 56 glasova za promjene Ustava ako se oko toga ne dogovore. Kad je načuo da bi HDZ mogao prihvatiti prijedlog koji im je potajice poslao i da bi se za 11. izbornu jedinicu utvrdila takozvana fiksna kvota broja mandata, svoje je zahtjeve proširio i na uvođenje u Ustav prava „seksualnih manjina“.
Još mi nije jasno na koje „seksualne manjine“ misli. One koje su konstruktivno suzdržane ili neke druge.
Nemam ništa protiv da se vođa SDP-a bavi i tim manjinama i da i njih uvodi u Ustav, ali po mom sudu, bilo bi daleko bitnije da u Ustav ove zemlje uđu riječi poput „radnik“ ili „plaća“ kojih u sadašnjem Ustavu nema. Ili još konkretnije - da u Ustavu piše da zaposleni imaju pravo na plaću (a ne zaradu, kako sada piše), a poslodavci obavezu da svojim zaposlenicima plaću isplaćuju.
Kada se već ne bavimo pravima radnika u sklopu ustavnih promjena, začuđuje i činjenica kako se vođa oporbe olako odrekao i šanse da se, u sklopu rasprave o ustavnim promjenama u dijelu izbornog zakonodavstva konačno razriješi i ozbiljan problem da i naredni parlamentarni izbori mogu biti protuzakoniti.
Naime, u Zakonu o izboru zastupnika propisano je da broj birača u pojedinim izbornim jedinicama ne može biti veći/manji od 5%. Kao što je poznato, izbori za Sabor u Hrvatskoj održavaju se u 10 izbornih jedinica. Ona XI. je za dijasporu, a XII. za nacionalne manjine.
Na prošlim parlamentarnim izborima u popise birača u Hrvatskoj za ovih 10 izbornih jedinica bilo je upisano 3,702.460 birača. To znači da bi broj birača u pojedinoj izbornoj jedinici u prosjeku trebao biti 370. 246, a ako uvažimo onih + - 5% znači da bi broj birača mogao biti od 351.734 do 388.788.
No, prilikom skrajanja izbornih jedinica zakonom o izbornim jedinicama, one su formirane tako da su ta odstupanja po broju birača čak 29%. Po broju birača, najmanja je IV. s 320.964 birača, a najveća IX. s čak 414.532 birača. Samo su II. s 388.192 birača, III . s 362.944 birača, IV. s 360.778 i VIII. s 363.305 birača u okviru onih zakonom dopuštenih odstupanja + - 5%.
Kako ne bi bilo zabune u ukupnom broju birača, samo navodim da je u XI. (dijaspora) broj birača 405.092, a u XII. 370.834, što daje ukupnu brojku birača od 4,478.386. To znači da, prema popisima birača, na teritoriju Republike Hrvatske prebivalište ima 4,073.294 punoljetnih državljana. Tko želi, neka u to vjeruje. Ja ne vjerujem, kao što ne vjerujem ni HDZ-u da će popisi birača biti sređeni do izbora i EU referenduma.

P.S.
Jedini način sređivanje popisa birača je novi zakon i novi model: popis birača sastavlja se samo na temelju osobnog upisa svakog punoljetnog državljanina.