GOST KOMENTATOR

Od 1. lipnja na snazi je Pravilnik o sadržaju i načinu vođenja evidencije o radnicima koji je donio ministar gospodarstva, rada i poduzetništva, temeljem obaveze iz članka 4. Zakona o radu. Radi se o veoma značajnom pravnom aktu provedbe Zakona o radu koji je, usput budi rečeno, sukladan EU standardima radnog zakonodavstva. Pa ipak, velik broj naših kapitalista, predvođenih svojom udrugom poslodavaca, javno protestira protiv nametanja obaveze da o radnicima vode evidenciju propisanu tim pravilnikom. Idu tako daleko te tvrde da će morati zapošljavati nove službenike radi vođenja te evidencije.
U svim javnim nastupima svi oni su za ulazak Hrvatske u EU. Ali kada Hrvatska u svoj pravni sustav ugradi neko pravilo iz EU, e onda je to nepotrebno administriranje, nepotrebna birokracija, nametanje novih obaveza... Koristeći svoje medije, dižu pravu harangu protiv. Traje to već nekoliko dana. Ne posustaju.

Zbog čega galama protiv Pravilnika? Što je u pozadini?

Ovaj pravilnik značajan je iz dva razloga.
Prvo, omogućava inspekciji rada naknadnu kontrolu noćnog i prekovremenog rada, rada nedjeljom, praznikom ili u dan kada se ne radi. Omogućava kontrolu fonda sati za svakog pojedinog radnika. A to znači da više neće biti tako lako moguće radnike tjerati da rade i po 230 sati, a iskazivati fond od 182 odrađena sata. Da će puno teže biti ne plaćati nedjeljni rad. Da će gotovo nemoguće biti radnike prijavljivati na pola radnog vremena, a tjerati ih da rade i po 200 sati, što je slučaj u gotovo svim trgovačkim lancima. Ili zapošljavati strance bez radnih dozvola. Produžavati ugovor o radu na određeno i do desetak godina. Izbjegavati preraspodjelu radnog vremena. Manipulirati s iskorištenim danima godišnjeg odmora.
Drugo, u slučaju radnog spora, bilo pred arbitražom ili u sudskom postupku, radnik će puno lakše dokazivati trajanje radnog odnosa, plaćene ili neplaćene sate, prekovremeni i noćni rad, odrađene sate za preraspodjelu, iskorištene ili neiskorištene dane godišnjeg odmora i sve ostale činjenice koje su do sada bile teško dokazive bez evidencije o radnom vremenu.

P.S. U pozadini ove harange protiv Pravilnika nije, dakle, birokracija, nego želja naših poslodavaca da i dalje neometano zakidaju radnike. Nije im dovoljan ekstra profit od 1,16 kuna na jednu kunu isplaćene plaće koju ostvaruju, kako je to nedavno izračunao dr. sc. Slavko Kulić iz Ekonomskog instituta.