Joc Glavina i pajdaši bez dinara autorskih honorara

Hrvatska javnost ovog ljeta bila je zaokupljena sukobima oko europskog uhidbenog naloga koji bi vlast malo provodila, a malo i ne bi. Ne ulazeći u pojedinosti, nepobitno je da nam sve to nije trebalo. Pod izlikom da se štite nacionalni interesi, donesen je zakon s vremenskim ograničenjem primjene naloga kojim je iniciran bespotreban medijski rat s potpredsjednicom Europske komisije Vivian Reding. Bespotreban, jer trebalo se znati da će konačan ishod biti nepovoljan za Hrvatsku, da će naša vlast morati ustuknuti. Prihvaćene i potpisane obveze treba provoditi jer, u protivnom, ispadamo prevrtljivi i nevjerodostojni, a takve u EU ne cijene. Ukoliko se u ovom konkretnom slučaju osjetila potreba određenih promjena, do njih se nije moglo jednostranim odlukama te javnim inaćenjem i polemiziranjem putem medija, već uobičajenom procedurom i diplomatskim putem. To je bilo teško izvesti jer je očito da između šefice diplomacije Vesne Pusić i premijera Zorana Milanovića u svezi tog uhidbenog naloga nije bilo suglasja.
Još malo o zakonima. Premda nije novijeg datuma, zanimljiv i intrigantan je Zakon o autorskim pravima čiji je autor navodno aktualni predsjednik Hrvatske Ivo Josipović, ali kao član Hrvatskog društva skladatelja. Temeljem tog zakona, godišnje se prikupi stotinjak milijuna kuna, a autorima glazbenih djela isplaćuje se autorski honorara u iznosu od sedamdesetak milijuna. Taj se novac prikuplja od naknada za izvođenje glazbe na radijskim i TV postajama, ali i na koncertima i drugim javnim manifestacijama te od pristojba koje se naplaćuju od hotela, restorana, kafića i drugih mjesta na kojima se glazba izvodi, a okuplja se stanovit broj ljudi, kako piše u zakonu.

Nekoć Lepoj Breni, danas Ivi Josipoviću

Uvijek me zanimalo kako se i kome taj nemali novac raspodjeljuje. Ključ su liste emitiranja, koje sačinjavaju lokalne radijske i TV postaje. Po tome bi naš Mirko Švenda Žiga već mogao biti milijunaš, koliko ga se izvodi barem u sjeverozapadnoj Hrvatskoj. No, u to sumnjam, poučen nekim osobnim iskustvom dok sam i sam bio urednik na radijskoj postaji Čakovec i također slao takve dnevne liste emitirane glazbe.
Kao lokalpatriot, u ona davna vremena, navodio sam da smo svaki dan vrtjeli ploču međimurskih pjesama u izvođenju ondašnjeg tamburaškog sastava Ogranka Seljačke sloge Prelog s Josipom Jocom Glavinom kao solistom. Bili su na njoj naši evergreeni Trsek moj i Staromu pajdašu. Tada drugih ploča međimurskih izvođača nije bilo. Jednom, znatno kasnije, zapitao sam prijatelja Joca koliko su honorara primili od ondašnjeg ZAMP-a? Niti dinara, rekao je, i ja sam mu povjerovao jer su slično prošli i čakovečki Demoni koje smo kasnije, kad su snimili ploče, učestalo vrtjeli i upisivali u dnevne liste, ali autorskih honorara ni za njih nije bilo. Tada su gro novca prihodovali Lepa Lukić, Tozovac ili Lepa Brena, a danas Huljići, Dujmić i Gibonni, a navodno i honorari skladatelja Ive Josipovića su znatni.
Nema pogreške. Sve je po zakonu. I pretvorba i privatizacija provedeni su po zakonu. No, je li baš sve bilo čisto i moralno - to kao da nikog ne bi trebalo brinuti. E, pa nije baš tako. Za mene je bitno je li baš sve što je zakonom dopušteno istovremeno i društveno prihvatljivo? U tome je bit upitnosti da gradonačelnici Preloga i Murskog Središća istovremeno budu i županijski vijećnici, o čemu sam nedavno pisao. Tim povodom, predsjednik Županijskog odbora HDZ-a i sam ustvrđuje da su dečki ionako opterećeni različitim javnim funkcijama. Uz gradonačelničke dužnosti, istovremeno obnašaju istaknute stranačke funkcije na županijskoj i nacionalnoj razini, a uz to su još i vijećnici Županijske skupštine! Ustvrđuje on kako može uslijediti njihovo mirovanje mandata u Županijskoj skupštini „motivirano općeprihvaćenim stavom o izbjegavanju koncentracije više različitih javnih funkcija u jednoj ili više osoba“.
Zar Ljubomir Kolarek i Dražen Srpak nisu već u vrijeme konstituiranja Županijske skupštine bili svjesni težine svih tih nagomilanih dužnosti koje obnašaju, pa su već tada „zamrznuli“ svoje vijećničke mandate, kako bi postupili sukladno „općeprihvaćenom stavu o izbjegavanju koncentracije funkcija“? Niti jednu novu dužnost nisu u međuvremenu prihvatili, pa da tek sad odlučuju hoće li, ili neće, otići iz Županijske skupštine.

Ustavni sud nije odgovorio laburistima

Za mene osobno to nije ni neće biti „promašena tema“, unatoč tome što zakon ne poznaje zabranu istovremenog obnašanja dužnosti člana predstavničkog tijela i izvršnih funkcija u jedinicama lokalne samouprave. Zakon istovremeno niti ne kaže da tako mora biti. Da u tome stajalištu i nisam usamljen, spominjem da se upravo sporni Zakon o lokalnim izborima nalazi pred Ustavnim sudom radi ocjene njegova suglasja s Ustavom upravo zbog upitnosti mogu li obnašatelji izvršne vlasti u općinama i gradovima u isto vrijeme biti i članovi predstavničkih tijela?
Hitno pokretanje postupka s tim u vezi od Ustavnog su suda još 24. travnja, dakle, prije ovogodišnjih lokalnih izbora, zatražili Hrvatski laburisti – Stranka rada. Izbori su prošli, a Ustavni se sud još ni do danas nije oglasio. Laburisti ocjenu ustavnosti nisu zatražili zbog „općeprihvaćenog stava o izbjegavanju koncentracije dužnosti“, već zbog toga što to narušava i krši Ustavno načelo trodiobe vlasti, u ovom slučaju zakonodavne i izvršne. Barem to bi svakome trebalo biti jasno. U tom su se procjepu našli Lj. Kolarek i D. Srpak, stjecajem okolnosti oba iz HDZ-a.
Naime, sada čak i župan i njegovi zamjenici mogu biti vijećnici u jedinicama lokalne samouprave! Zar je to normalno? Ali po zakonu je moguće! I netko će još od mene tražiti da se s time suglasim. E, pa, neću.

Umjesto P.S.-a

Naša posla. Točno tjedan dana prošlo je otkako je u Ulici dr. Ivana Novaka u Čakovcu položen novi sloj asfalta, a već ga se moralo lomiti kako bi se ispravili propusti. Naime, asfaltnim zastorom podignuta je razina ceste, pa sad poslije svake kiše na kućnim prilazima nastaju prava pravcata jezera vode koja nema kamo otjecati. Kako tako ne može ostati, radnicima čakovečke Tegre nije preostalo drugo, već da naknadno prokopaju spoj na kanalizaciju i ugrade slivnik za prihvat oborinske vode! Stradao je i dio novog asfalta. Znatno veća površina asfaltnog sloja lomit će se ponovo kad se danas-sutra pristupi saniranju dotrajalih rubnika u toj ulici. I to su naša posla.