Kukuljice minera na jabukama

Da je proizvodnja jabuke stručno i ekonomski najzahtjevniji oblik biljne proizvodnje hrvatski će voćari “osjetiti” tek nakon druge polovice 2011. godine kada bi se trebao početi primjenjivati Pravilnik o tržnim standardima za voće i povrće (NN 77/10). Osim stalnih uroda visoke kakvoće, plodovi jabuke u takvim standardima moraju biti zdravstveno i sanitarno ispravni, bez znakova biljnih bolesti ili prisutnih oblika štetnika. Kako jabuku napada oko 80 različitih uzročnika biljnih bolesti i oko 250 različitih štetnih organizama, u uvjetima nepredvidljivih meteoroloških odstupanja od prosječnih sezona takve će kriterije u budućnosti uz puno znanja i iskustva trebati poštivati. Posljednjih godina sve više nasada jabuka pokriva se mrežom protiv tuče, a povišena vlažnost zraka u takvim nasadima još pospješuje pojavu i razvoj nekih kategorija štetnih organizama. Zadnjih godina možemo u trgovačkim lancima pronaći i sanitarno neispravne plodove jabuke, jer su onečišćeni kukuljicama moljca kružnih mina (vidi fotografiju)! Poljskim mikropokusom poljoprivredno-savjetodavne službe iz Čakovca na plodovima s netretiranih stablima sorte idared u 2009. sezoni je bilo prosječno više od 30 kukuljica! Lisne minere ubrajamo u tipične periodičke ili povremene štetnike u nasadima jabuke. Gospodarski najvažnija vrsta minera je moljac kružnih mina Leucoptera malifoliella, koji pored roda Malus (jabuka kruške), napada Prunus (trešnje, višnje i rjeđe šljive), Cerasus, Cotoneaster, Crataegus i Alnus. Na brojnost lisnih minera utječu klimatski uvjeti, osjetljivost biljne vrste i sorte, te primjena neselektivnih insekticida kojima se bitno poremeti prirodna ravnoteža u voćnjacima. Prirodni limitirajući čimbenici koji sprječavaju njihovo pretjerano množenje su entomofagi iz porodica Eulophidae i Braconidae. Na nezaštićenom dijelovima nasada moguća je defolijacija lišća već krajem kolovoza ili početkom rujna (vidi fotografiju).
Leptir moljca kružnih mina velik je svega 5-6 mm, te ima raspon krila 6-8 mm. Na glavi su dugačka ticala, složena od 32 članka. Prednja krila su srebrnasto-sive boje, čiji vrhovi završavaju lijepim zlatnožutim i crnim likom. Stražnja krila su svjetlo-siva s dugačkim resama. Gusjenica je svjetlo-zelene boje, ima smeđu glavu i tamne lateralne dlačice. Naraste do 4 mm. Jaja su odložena pojedinačno na naličju lista, sjajne, mliječno-bijele boje. Ovalnog su oblika i prosječne veličine 0,2 x 0,3 mm. Roza kukuljice veličine 3 mm su smještene u bijelom kokonu. Moljac kružnih mina prezimi u stadiju kukuljice u bijelim kokonima na otpalom lišću, u pukotinama kore, drvenoj armaturi, odnosno vrlo rijetko u tlu. “Leptirići” prezimljujuće populacije se zadnjih godina pojave početkom ili sredinom zadnje dekade travnja (prosječne dnevne temperature barem 12,8°C), a lete do kraja svibnja ili početka lipnja. Tijekom toplih i sunčanih dana odlažu jaja na naličje lišća. Svaka ženka nakon kopulacije prosječno odloži 50-ak jaja. Ovisno o temperaturi, razvoj jaja traje 8-16 dana. Nakon izlaska iz jaja gusjenica se odmah ubušuje u list. Ishranom formira dobro vidljive kružne mine s gornje strane lista. U početku su štete vidljive kao sitne smeđe točkice, koje se ubrzo povećaju do mina promjera 10-20 mm. Razvoj gusjenica traje 20-25 dana, nakon čega se kukulje na naličju lista, račvama grana, pukotinama debla ili čaški ploda jabuke. Razvoj kukuljica traje 9-16 dana. Na taj način moljac kružnih mina razvija 3-4 generacije godišnje. U pravilu se drugi rod “leptirića” javlja od sredine lipnja do kraja srpnja, a treće pokoljenje od sredine kolovoza do sredine ili kraja rujna. Izuzetak je 2003. godina, kada je na području cijele naše zemlje evidentiran potpuni razvoj 4 generacije vrste Leucoptera malifoliella. Ženke svake generacije traže za ovipoziciju svježe, još nenapadnuto lišće. Uz pomoć vjetra i tankih niti gusjenice zadnje generacije traže prezimljujuća mjesta. Tijekom kulminacije štetnika nerijetko se po listu izbroji 40-50 mina, pa takvo lišće potpuno “posmeđi” i otpada.
Stoga su mineri tipični fiziološki štetnici jer rana defolijacija negativno utječe na diferencijaciju pupova i jesensko dozrijevanje mladica. Štete na plodovima od moljca okruglih mina su neizravne zbog odlaganja kukuljica, čime je nagrđen izgled ploda i umanjena tržna vrijednost. Tek vrlo jaka manifestacija moljca minera na lišću izravno utječe na veličinu, prirod i kakvoću plodova jabuke. Premda je od prve masovnije pojave lisnih minera u hrvatskim jabučnjacima proteklo više od 40 godina, kulminacija moljca kružnih mina je u proteklih nekoliko godina iznenadila mnoge voćare. Problem šteta nastaje jer se određeni razvojni stadiji moljca minera prekasno primijete (leptiri su relativno mali i neugledni), a zakašnjele mjere usmjerene kemijske zaštite daju slabije rezultate. Odumrlo površinsko tkivo lista daje zaštitu gusjenicama u unutrašnjosti mine od većeg broja površinskih insekticida. Primjena ovicidnih pripravaka zahtjeva kvalitetno određivanje rokova primjene, te bolju kakvoću aplikacije uz povećani utrošak škropiva prilagođen volumenu krošnje (lit/m³/ha). Veći broj selektivnih insekticida djeluje samo na određene razvojne stadije minera. Nakon prezimljujuće populacije tijekom ljeta u voćnjaku istovremeno nalazimo leptire, jaja, gusjenice i kukuljice, pa uz preklapanje jedinki pojedinih generacija kulminaciju bilježimo krajem ljeta i početkom jeseni. Spoznaja da se nakon prezimljenja u relativno kratkom vremenu sukcesivno razvije kompletna generacija minera, najprije u stadiju leptira, jaja i gusjenica, može se iskoristiti za njihovo kvalitetno suzbijanje. Uspjeh takve zaštite određuju dva bitna “događaja” u nasadu jabuka: (a) praćenje kritičnog leta “prezimljujućih” leptira minera i početak odlaganja jaja; (b) embrionalni razvoj gusjenica, njihovo ubušivanje u list i početni razvoj mina do promjera 2 mm. Primjena selektivnih insekticida u sustavu integrirane proizvodnje jabuka ograničena je i uspješna u navedenim rokovima. Ako se krajem vegetacije uoči prosječno 1-2 mine po listu, naredne se godine može očekivati jača brojnost minera. Kontrolom broja minera u stadiju kukuljice početkom vegetacije također možemo predvidjeti njihovu štetnost, a prosječna brojnost kukuljica po stablu veća od 10 smatra se kritičnom. Nakon aktivnog leta moljca minera pregledava se naličje lišća na brojnost odloženih jaja. Kritičnim se smatra 100 jaja na 100 listova. Pregledava se drugi ili treći list od vrha jednogodišnjih izbojaka ili lišće u rozeti kratkog rodnog drva. Usmjereno kemijsko suzbijanje moljaca minera je zahtjevno i ponekad nedovoljno uspješno. U Hrvatskoj dopuštenje za suzbijanje moljca kružnih mina u jabukama imaju pripravci iz različitih kemijskih skupina (OP, sintetski piretroidi, regulatori razvoja kukaca, neonikotinoidi i naturaliti). Ipak, zbog evidentirane manje učinkovitosti nekih djelatnih tvari pokusima u Međimurju (npr. diflubenzuron =Du-Dim ili Dimilin SC) i zemljama okruženja (u Italiji i Sloveniji su primjerice slabije učinkoviti diflubenzuron, triflumuron, heksaflumuron), pri strategiji usmjerenog kemijskog suzbijanja moljca kružnih mina treba kombinirati djelatne tvari iz različitih kemijskih skupina (vidi tablicu 1.), jer time dugoročno sprječavamo moguću pojavu rezistentnih populacija ovog štetnika.