Ljetna populacija grožđanih moljaca

Grožđani moljci najvažniji su tehnološki štetnici vinove loze u našoj zemlji, koji izazivaju velike izravne i neizravne štete zbog naknadnog razvoja gljivičnih bolesti (siva plijesan, kisela trulež grožđa). Smatra se da je početkom dvadesetog stoljeća dominantna vrsta na području Hrvatske bio žuti grožđani moljac (Eupoecilia ambiguella), ali već sredinom 1950-ih godina pepeljasti grožđani moljaca (Lobesia botrana) postaje značajan periodički štetnik, a na pojedinim područjima bilježimo njegovu stalnu veću brojnost. Na području bivše države krajem 1980-ih godina pepeljasti grožđani moljac je bio proširen u čitavoj zemlji te je osim u sjeverozapadnim krajevima bio znatno štetniji od žutog grožđanog moljca. Već sredinom i krajem 1990-ih godina pepeljasti moljac postaje u Međimurskom vinogorju također značajno brojniji u odnosu na žuti, što potvrđuju i podaci iz susjednih područja sjevernoistočnog dijela Slovenije (u lendavskim, ljutomersko-ormoškim i radgonsko-kapelskim goricama). Zbog većeg reprodukcijskog potencijala i bolje migracijske aktivnosti, pepeljasti je grožđani moljac u nekim europskim vinorodnim područjima značajno brojniji od žutog moljca. Prekomjerno suzbijanje grožđanih moljaca, bez stvarne potrebe i stručnih uputa prognozne službe za zaštitu bilja, uzrokuje negativne ekotoksikološke posljedice i ekonomske gubitke, a smatra se da zbog nestručne primjene neselektivnih insekticida na vinovoj lozi raste značaj i štetnost grinja iz skupine šiškarica (Eryophidae) i crvenih pauka (Tetranychidae). Početkom novog milenija procijenilo se da totalno i usmjereno kemijsko suzbijanja grožđanih moljaca na 6,5 milijuna trsa u međimurskom vinogorju godišnje košta oko 100.000 eura (Šubić et al., 2003). Unatoč praćenju populacije moljaca pomoću ferotrapova i određivanju stvarne potrebe suzbijanja, mnogi manji međimurski vinogradari su krajem 1990-ih godina još uvijek “za svaki slučaj” koristili jeftinije insekticide iz skupine sintetskih piretroida 6-7 puta tijekom sezone. Mnoge su razvijene zemlje posljednjih dvadesetak godina uvođenjem metode konfuzije ili zbunjivanja značajno smanjile potrošnju insekticida u vinogradima, npr. Švicarska, Italija, Njemačka. Prva domaća pozitivna iskustva primjene ove metode u suzbijanju grožđanih moljaca su dobivena upravo u Međimurskom vinogorju tijekom razdoblja 1998.-2001. godine (Ciglar i sur., 2002; Šubić i sur., 2003), ali zbog nemogućnosti nabave dispenzora na hrvatskom tržištu model konfuzije kod nas nije proširen u praktičnom suzbijanju grožđanih moljaca. Budući da u zemljama EU integrirano vinogradarstvo postaje imperativ uspješne i poticane proizvodnje, višegodišnjim pokusima suzbijanja grožđanih moljaca u međimurskom vinogorju istražujemo djelotvornost novijih i ekološki prihvatljivijih djelatnih tvari, kao i kritične brojeve za određivanje stvarne potrebe njihove primjene u vinogradima prema OILB-u.
Zahvaljujući seksualnim feromonima, u svrhu određivanja stvarne potrebe i optimalnih rokova suzbijanja, posljednjih deset godina sustavno pratimo populaciju pepeljastog i žutog grožđanog moljca u Međimurskom vinogorju. Veći im je nedostatak osjetljivost na sunčanu svjetlost i štetno UV-zračenje, pa se lociraju na prosječnu visinu 1,3-1,5 m u zonu grožđa zaštićenu lišćem. U radu županijske prognozne službe za zaštitu bilja koristili smo u desetgodišnjem razdoblju (1997.-2009.) komercijalno dostupne ferotrapove Biotrap-AgrEvo, Pherocon-Sandoz, Isagro i Csalomon za praćenje populacije grožđanih moljaca, te nismo primijetili značajne razlike u njihovoj atraktivnosti. Pojavu prvih leptira prezimljujuće populacije pepeljastog grožđanog moljca u Međimurskom vinogorju očekujemo početkom treće dekade mjeseca travnja (22. travnja), a obično u prvim danima mjeseca svibnja bilježimo njihovu masovniju pojavu. Prosječno šest dana nakon prve pojave pepeljastog moljca očekujemo i prvi ulov prezimljujućih leptira žutog grožđanog moljca (28. travnja). Početak leta druge generacije pepeljastog i žutog grožđanog moljca očekujemo u danima od 28. lipnja do 1. srpnja. Zanimljivo je da početak leta druge generacije može biti jako razvučen i različit po godinama. Tako smo tijekom izrazito suhe i vruće 2003. godine prvu pojavu druge generacije pepeljastog moljca zabilježili već sredinom lipnja (17/6), a iduće vlažne i prohladne 2004. godine tek sredinom srpnja (13/7). Pojavu treće generacije pepeljastog moljca očekujemo početkom zadnje dekade kolovoza (20/8). U svim godinama praćenja populacije moljaca u Međimurju uvijek je značajno veća brojnost pepeljastog grožđanog moljca u odnosu na žutog (npr. pepeljasti je moljac u našoj Županiji posljednjih deset godina brojniji u omjeru 9,83:0,17 u odnosu na žutog moljca). Dapače, zadnjih godina žutog grožđanog moljca na pojedinim lokalitetima uopće ne lovimo na ferotrapove! U histogramu 1. vidljiva je brojčana distribucija leptira pepeljastog grožđanog moljca na lokalitetu Sv.Urban kroz tri godišnja pokoljenja. Daleko je najbrojnija prva ili prezimljujuća generacija, pa stoga domaća literatura preporučuje a praksa često provodi njihovo suzbijanje kako bi se smanjila jača pojava ljetnih pokoljenja. Gusjenice prve generacije se lako zapažaju na generativnim organima tijekom cvatnje, ali su najmanje štetne jer pridonose prorjeđivanju bobica. Uspješno se suzbijaju i kurativno, nakon pojave prvih zapredaka. Premda se tolerantnim pragom za prvu generaciju gusjenica grožđanih moljaca smatra 15-30 na 100 grozdova, naša iskustva i istraživanja u zemljama okruženja potvrđuju da je ovaj prag prestrogo postavljen. Vinova loza izgubljenu štetu od gusjenica prve generacije moljaca lagano nadoknađuje boljim razvojem preostalih bobica i manjim osipanjem. Tako se u uvjetima dobre oplodnje može tolerirati 1 gusjenica na 1 grozd, naročito na vinskim sortama zbijenih grozdova (npr. rajnski rizling, graševina, pinot sivi, traminac, sauvignon, i dr.), pa novije smjernice za integriranu zaštitu vinove loze ne dopuštaju usmjereno kemijsko suzbijanje prve generacije grožđanih moljaca.
Potpuno je drugačiji pristup suzbijanju druge generacije moljaca, jer i najmanji postotak oštećenih bobica od gusjenica predstavlja odlične preduvjete za ranu pojavu sive plijesni (Botrytis cinerea) ili tzv. “zelene plijesni grožđa” (vidi fotografiju). U svim vinogorjima gdje se pojavljuju brojnije populacije grožđanih moljaca obavezno preporučuje njihovo usmjereno tretiranje, a kritični prag škodljivosti za drugu generaciju moljaca iznosi samo 4 gusjenice na 100 pregledana grozda. Gusjenice druge generacije grožđanih moljaca se moraju suzbijati preventivno, nekoliko dana nakon masovnije pojave leptira i prije zatvaranja grozdova. Prema vlastitim iskustvima i preporukama razvijenih zemalja okruženja, najčešće samo jedno suzbijanje druge generacije grožđanih moljaca ne zadovoljava. Stoga se provode dva tretiranja u razmacima 8-15 dana, a prednost se daje ekološki prihvatljivijim skupinama insekticida koji pošteđuju prirodne neprijatelje, npr. biotehnički pripravci (regulatori razvoja kukaca) i biološki insekticidi na osnovi spora i toksina bakterije Bacillus thuringiensis var. kurstaki (npr. Biobit, Baturad WP). Treća generacija moljaca je prema ulovu na ferotrapove u Međimurskom vinogorju najmanje brojna, ali su potencijalno neizravne štete zbog razvoja plijesni i truleži grožđa vrlo velike. Gusjenice moljaca se tada kemijski otežano suzbijaju zbog njihove skrivenosti u zbijenim grozdovima i pridržavanja propisane karence. Samo pojedini pripravci u našoj zemlji imaju propisanu karencu za grožđe 14 (npr. Avaunt SC, Runner SC) ili 21 dan (npr. Reldan EC, Laser KS, Beta-Baythroid EC), ali prema vlastitim iskustvima kvalitetno suzbijana druga generacija gusjenica moljaca je jamstvo da neće biti zabilježene štete od trećeg pokoljenja pepeljastog moljca. Zbog pojave fitoplazmoza i američkog cvrčka (Scaphoideus titanus) na lokalitetu Štrigova (Budinščak et al., 2005), u nasadima gdje se pojavljuju simptomi patološke žutice prednost pri suzbijanju ljetne generacije grožđanih moljaca dajemo novijem indoksakarbu (Avaunt SC) i klorpirifos-metilu (Reldan EC). Prema stranim preporukama navedene djelatne tvari, dopuštene u integriranom vinogradarstvu, pokazuju dobar posredan učinak na smanjenje populacije cikada vektora fitoplazmoza. Ove smo godine od 4 praćena lokaliteta prve leptiriće druge generacije moljaca uhvatili u zadnjim danim lipnja, pa će vjerojatno od 5. do 20. srpnja biti potrebno u dva navrata kvalitetno suzbiti ljetne gusjenice da bi truleži grožđa krajem ljeta bilo što manje.