Metoda zaštite protiv orahove muhe

Prema podacima regionalnog ureda Agencije za plaćanje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju iz Čakovca o ostvarenim osnovnim plaćanjima (poticajima) u 2012. godini među tržnoj ili komercijalnoj voćarskoj proizvodnji u Međimurskoj županiji po površinama je nakon jabuke (601,26 ha) najznačajnija voćna vrsta orah (90,57 ha). Od toga su dva proizvođača uključena u ekološku (17,04 ha), a dva proizvođača u integriranu proizvodnju oraha (1,0 ha). Zadnjih godina značajno raste interes potrošača o “lupinastom” voću, poglavito plodovima oraha i lijeske. Informacije o tome se zasnivaju na slijedećim spoznajama prehrambene i medicinske struke: primjerice jezgra oraha sadrži nezasićene masne kiseline, brojne anti-oksidanse, minerale, vitamine, aminokiseline, proteine i vlakna. Klinička istraživanja u Europi i SAD potvrđuju da redovita potrošnja jezgre plodova oraha pozitivno utječe na zdravlje ljudi jer sprječava razvoj bolesti srca i krvno-žilnog sustava (snižava krvni tlak, smanjuje kolesterol), sprječava razvoj raka prostate i pluća, sprječava razvoj dijabetesa tipa 2, smanjuje mogućnost nastanka alzheimerove bolesti, preventivno sprječava mentalne bolesti, pomaže kontroli tjelesne težine i sprječava pretilost. Tradicionalno se orah kao robusno i snažno drvo uzgajao gotovo na svakom gospodarstvu, često u središtu seljačke okućnice, gdje je tijekom vrućeg ljeta nudio hladovinu, a ujesen vrijedne plodove. Prema evidenciji Poljoprivredne savjetodavne službe u našoj najsjevernijoj Županiji tijekom razdoblja od 2001. do 2009. godine kroz mjere poticanja sadnje novih višegodišnjih nasada je posađeno 47,81 ha novih nasada oraha. Redovitim zdravstvenim pregledima i dojavama proizvođača oraha kroz to smo razdoblje determinirali slijedeće najvažnije zdravstvene probleme: gljivičnu sivu pjegavost oraha (Gnomonia leptostyla), bakterijsku pjegavost i palež oraha (Xanthomonas campestris pv. juglandis), orahovu lisnu grinju šiškaricu (Eriophies tristriata) i veliku orahovu lisnu uš (Calaphis juglandis). Literatura navodi i mogući pojavu jabučnog savijača (Cydia pomonella) kao uzročnika “crvljivosti” jezgre oraha, ali u spomenutom razdoblju u Međimurju nije zabilježena takva dojava. Godine 2010. istraživači u susjednoj Sloveniji objavljuju podatke o pojavi novog nametnika u okolici Maribora i vrlo velikim štetama na plodovima oraha do 80% (Miklavc i sur.). Stoga smo u suradnji sa znanstvenicima Agronomskog fakulteta iz Zagreba i Instituta za zaštitu bilja iz Budimpešte od 2011. sezone počeli u Međimurju pratiti dinamiku pojave i moguću štetnost nove vrste - orahove muhe (Rhagoletis completa).
Među osnovne četiri ne-kemijske metode suzbijanja štetne populacije orahove muhe moguće je koristiti (1) mehaničke prepreke – prekrivanje površina ispod stabla oraha paučinastom folijom prije izlijetanja muha. Poznato je da orahova muha ima samo jednu generaciju godišnje, a štetnik nepovoljne uvjete preživljava kao kukuljica u tlu ispod krošnje napadnutih stabala oraha. Postavljanjem paučinastih folija sprječava se pojava prezimljujućih odraslih oblika, ali da bi uspjeh bio dobar takve bi folije početkom mjeseca srpnja trebalo postaviti ispod svih stabla oraha, čiji su plodovi protekle dvije sezone bili napadnuti! Radi utvrđivanje prisutnosti i praćenja populacije orahove muhe (početak, vrhunac i kraj leta) postavljamo (2) žute ljepljive ploče (20 x 30 cm). U sunčane dijelove krošnje na visini 2-3 m (gdje se muha najradije zadržava) žute ljepljive ploče je potrebno vješati već krajem lipnja ili najkasnije početkom mjeseca srpnja. Svaka 2-3 tjedna ploče je potrebno zamijeniti novima. Radi potreba određivanja rokova kemijskog suzbijanja na taj je način na 1 hektaru površine oraha potrebno objesiti barem 3 ljepljive ploče. Kontrolu ploča obavljamo svakodnevno, jer na taj način dobivamo uvid u dinamiku leta muhe, a veći broj postavljenih ploča po stablu oraha omogućuje veći ulov muha pa se na taj način može smanjiti njihova štetnost! (3) Ranije napadnute i otpale plodove ujesen skupljamo i spaljujemo. (4) Plitkom jesenskom obradom tla ispod stabla oraha (na dubinu 5-20 cm) također smanjujemo populaciju ovog štetnika jer kukuljice spravljamo u površinske slojeve pa je vjerojatnost ih njihova zimskog smrzavanja veća. Ipak, najučinkovitije mjere suzbijanja orahove muhe je primjene dovoljno učinkovitih insekticida u vrijeme i/ili neposredno prije nego štetnik odlaže jaja. Od protekle 2012. dopuštenje za suzbijanje orahove muhe u našoj zemlji ima jedino pripravak Calypso 480 SC (0,25 lit./ha, maksimalno 2x, karenca 14 dana). Ipak, zbog velikog volumena krošnje razvijenih stabala oraha u punoj rodnosti mjere kemijske zaštite nije jednostavno provoditi, odnosno u takvim je slučajevima značajno povećana opasnost da škropivo ne završi na ciljanim površinama (mjere primjene kemijskih sredstava za zaštitu bilja su “najnesavršenija” ljudska djelatnost, jer se procjenjuje da je korisno upotrijebljeno samo 1% tih sredstava, a glavnina može izazvati neželjene posljedice po čovjeka i okoliš jer dospijeva na mjesta koja nisu cilj aplikacije)! Kako suzbijanje orahove muhe valja provoditi najčešće već krajem mjeseca srpnja i/ili tijekom kolovoza, na velikom broju ostalih voćnih vrsta u manjim i mješovitim voćnjacima uz okućnice plodovi tada počinju ili već dozrijevaju (isto vrijedi za povrće namijenjeno vlastitoj potrošnji), pa vlasnici pojedinačnih stabala ne provode mjere kemijskog usmjerenog suzbijanja orahove muhe. U vrijeme kemijskog suzbijanja orahove muhe postoji vrlo velika opasnost od primjene insekticida radi mogućeg otrovanja pčela medarica, koje tada marljivo skupljaju prezimljujuću hranu za zajednicu. Stoga su razvijene nove metode kojima se štetni organizam privlači na određeno mjesto i tamo uništava. Atraktanti su temelj suvremenih tehnika integrirane zaštite bilja. Osobito je popularna tehnika “privuci i ubij” (engl. “attract and kill”), kojom sva količina upotrijebljenog sredstva postaje učinkovita, a minimalne su negativne (eko)toksikološke posljedice. Kombinacije atraktanta i insekticida zovu se atrakticidi!
Tablica 1. Učinkovitost metode privuci i ubij (Success Bait KS 3% 3x) na orahovu muhu u Međimurju tijekom 2013. godine!
Jedan od rijetkih atrakticida na hrvatskom tržištu je pripravak Success Bait KS, registriran u našoj zemlji za suzbijanje mediteranske, voćne i maslinine muhe na agrumima i maslinama. Pripravak Success Bait KS (primjena 3-4%) osim insekticida (spinosad) sadrži sredstvo koje privlači muhe (buminal), pa se tretira samo dio krošnje (pojedine grane) i na taj se način suzbijaju muhe prije nego odlože jaja (aplikaciju obaviti nakon prvih ulova muha na žute ljepljive ploče). Broj naknadnih prskanja se ponavlja svakih 7-14 dana, ovisno o oborinama i brojnosti muha. Ovakav način tretiranja samo jednom manjeg dijela krošnje naročito je praktičan na visokim stablima oraha, uzgajanim uz okućnice za vlastite potrebe kućanstava, što su naši rezultati istraživanja potvrdili tijekom 2013. godine! Naime, pratili smo ulove odraslih oblika orahove muhe na žute ljepljive ploče sa atraktantima na velikim stablima oraha koji rastu na lokalitetima Mursko Središće i Šenkovec, a gdje je protekle godine zabilježena velika brojnost štetnika uz visoke zaraze plodova. Ove smo godine u kritičnom razdoblju od početka kolovoza do početka mjeseca rujna u tri navrata primijenili Success Bait KS na lokalitetu Mursko Središće (3%, 3x, s 2 litre škropiva tretirane samo donje grane s južne strane stabla). Ulov orahovih muha na tako tretiranom stablu bio je značajno manji nego na netretiranom stablu oraha, a naknadno je očitana i značajna razlika u postotku napadnutih plodova (vidi histogram i tablicu). Kako je Uredbom 518/2013 od 13. svibnja 2013. godine kojom se nadopunjuje Regulativa 1107/2009 zbog pridruživanja naše zemlje u punopravno članstvo EU Hrvatska svrstana južnoj registracijskoj zoni (npr. zajedno s Italijom, Francuskom, Španjolskom i drugim zemljama), očekujemo skoru registraciju pripravaka koji primjerice imaju dopuštenje za primjenu u tim zemljama, npr. Success Bait KS i/ili Buminal (samo atraktant koji se primjerice može pomiješati sa dopuštenim insekticidom – npr. spinosad i/ili tiakloprid).