OSOBNI POGLED

Baš me zanima ima li Vlada Republike Hrvatske evidenciju radnog vremena za ministre, državne tajnike, pa i za premijerku (zašto ne) za jučerašnji dan. Ili za prekjučer. Pa onda za cijeli mjesec. Da vidimo što i koliko ljudi rade jer, sudimo li po sadržaju javnih medija – oni ni ne rade, nego se samo slikaju i nešto (jedva) umno izjavljuju.
Člankom 4. Zakona o radu (NN 149/09) poslodavcu je utvrđena obveza vođenja evidencije o radnicima koji su kod njega zaposleni, a Pravilnikom o sadržaju i načinu vođenja evidencije o radnicima (NN 66/10) od početka ove godine konačno se ta odredba ZOR-a i provodi. Znam to po inspektorskim obilascima poljoprivrednika koji su već uletjeli u prve kazne jer zakonske se obveze odnose na sve koji u Hrvatskoj (srećom) imaju još što raditi, pa poklapaju i poljoprivrednike.
OD JUTRA DO SUTRA
I male poljoprivrednike i ona obiteljska gospodarstva za koja se u svakoj novinarskoj reportaži zabilježenoj na kontinentu, u priobalju, bilo gdje – uvijek ističe: nema radnog vremena, radi se sedam dana u tjednu, 365 dana u godini, stoka ne zna za svetak ili petak, treba je hraniti, pojiti, musti, čistiti... Između tih obveza juriti traktorom na njive i spremati hranu za stoku... A onda se odmara? Ne, onda opet isponova!
Koliko ste puta pročitali takvu priču? Nebrojeno puta, zar ne? I vjerujte mi – uvijek je to istinita priča, osobno sam ih saslušao na stotine, zapisao, fotografirao...
I zato, sasvim osobno, mislim da je nevjerojatna glupost, upravo krajnji cinizam, zahtjev gluhoslijepe administracije prema poljoprivrednicima da uz sve evidencije u kojima moraju imati popisanu svoju stoku (svaka krava ima evidencijske markice na oba uha, u najmanje je dva registra, svinje isto tako, koze, konji), moraju imati popisane zemlje, opremu, objekte, a sad još nekome moraju pripremati i preciznu evidenciju što su kojeg dana, od koliko do koliko sati radili.
Mo’š mislit. Ljudima koji su u štali cijeli dan (oprostite na izrazu) posrani od šamaranja kravskih repova ništa drugo i nije na pameti nego u čizmama, s odignutim šurcom i naherenim škrljakom ili šiltericom trčati u kuću zapisati – u dnevnu rubriku: 11:23 počeo je zastoj u radu jer je udarila u našem kraju neviđena tuča. Ili: proces rada dana toga i toga prekinut u 16:40 zbog nailaska vodenog vala visine 183 cenimetra, kravama izdana uputa da otplivaju do najbliže uzvisine. Karikiram, ali nisam ni daleko od istine.
23 RUBRIKE
Naime, kaj? Evidencija o radnom vremenu – dotično obrazac koji moraju popunjavati poljoprivredinici (a i mi novinari, da vam se malo potužim, ali o tome više u P.S.-u) ima 23 rubrike za moguće slučajeve za sve dane u mjesecu.
U prvom su stupcu dani u mjesecu. Svaki dan ima svoju kolonu s rubrikama – početak rada, završetak rada. Zatim je vrijeme i sati zastoja, prekida i slično. Onda treba pod rubrikom dnevno radno vrijeme popuniti koliko je sati ukupno, koliko noću, a koliko prekovremeno. Ima i preraspodjela radnog vremena – naznačiti od – do i sate rada. Nije gotovo. Zatim se evidentira koliko je sati rada bilo nedjeljom i blagdanom, neradnim danom (kaj - to bude netko konačno platil poljoprivrednicima?), a ima i rubrika za sate na službenom putu, pa terenskog rada... Usput: računa li se u terenski rad farmeru kad krene špricati kukuruz, a na traktoru uz volan ima popis od 120 parcela (neki ih imaju više stotina) da ne preleti koju? Ali nije važno što je zemlja neuređena, važno je da se evidentira. E, sad, ima i pripravnost. To je valjda ono dok se krava mora oteliti ili krmača oprasiti, pa se čeka ne eventualnu intervenciju, a u pripravnosti se naš Gusti, Jožo i Martin kartaju. Ako jednog od njih pozove zakonita da si zmesta došel dimo, onda su to sati rada po pozivu, ma što god se radilo.
S evidencijom radnog vremena poljoprivrednici su dobili konačno dvije važne stečevine suvremene civilzacije: pravo na sate godišnjeg odmora i sate bolovanja (ne pište tko im to plaća), k tome još i evidentiranje vremena rodiljnog i roditeljskog dopusta, zatim sate plaćenog i neplaćenog dopusta, a da se ne bi tko provukao – mora se zapisati dane i sate nenazočnosti na poslu (hrvatski – izočnosti s posla). Pa i sate provedene u štrajku pred Ministarstvom poljoprivrede. Ima još i rubrika za sate isključenja iz rada (to je valjda ono dok si čovjek malo spije, pa ga pospravimo spat), a ako su autori tablice evidencije radnog vremena slučajno nešto zaboravili – ostavljena je i rubrika – napomena.
Hrvatska poljoprivredna komora tražila je službeno tumačenje evidencije radnog vremena za poljoprivrednike iz Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva jer s neba se vidi da se radi o još jednom administrativnom cinizmu, no u pristiglom obrazloženju s frazama u smislu odredbi, temeljem članka, vezano na itd. piše, između ostalog...
U smislu odredbi ZOR-a nositelj OPG-a nije radnik, pa nema obvezu sam za sebe voditi evidenciju. No, ako je neki od punoljetnih članova kućanstva nositelja OPG-a prijavljen u statusu radnika, pada pod evidenciju, osim ako nije s poslodavcem (žena s mužem i obrnuto, roditelji s djecom i obrnuto, braća međusobno) sklopio ugovor da obavlja poslove za poslodavca bez primjene odredbi ZOR-a o radnom vremenu, stanci te o dnevnom i tjednom odmoru i uz ugovorenu samostalnost u njihovom određivanju (kad radimo, kad jedemo, kad odmaramo). U tom slučaju, za takvog člana zajedničkog kućanstva nema obveze evidencije, ali ako OPG zapošljava radnike, onda se evidencije moraju voditi za svakog radnika.
Tipično hrvatski – isti zakon, ali ovo mora, ono ne mora, ono se kombinira... I da ne mislite da je to opet tražila Europa. Neee. Imamo mi dosta svojih bedaka za izmišljanje tople vode. Lakše je izmišljati nove evidencije, baze podataka, registre, nego urediti tržište, urediti poljoprivredno zemljište, konsolidirati nacionalni stočni fond... Pišite, ljudi, inspektori već kruže, da ne plaćate kazne za tuđu glupost. I samo još jedno pitanje: Tko će i kada sve te silne evidencije čitati i kontrolirati ne bi li, navodno, suzbio rad na crno?!

P.S. Novinarsko radno vrijeme pokušava se definirati duže nego sam ja u ovom poslu. A tome je već trideset godina! I sad smo dočekali evidenciju radnog vremena. Ovako: jutarnju kavu pišemo pod zastoj zbog više sile, onda smo na preraspodjeli jer čekamo sugovornika na dogovorenu vuru. Sugovornik kasni vuru i pol, pa dolazi u vrijeme u koje je već došao idući sugovornik. To se onda piše zastoj zbog preopterećenja sustava. A pripravnost? Ma mi smo rođeni pripravni, pa to ni ne evidentiramo, kao ni noćni rad kad se na nekom vijeću ljudi malo zazabiju i raspravu otegnu od odvečerke do polnočke.