Plamenjača i plijesan u usjevima luka

Zimski luk se kod nas pretežno uzgaja u kućnim vrtovima (okućnicama) sadnjom lučica (majski srebrenac), pa se koristi lažna stabljika i zeleno lišće kao mladi luk. Posljednjih godina pojedini tržni proizvođači, koji su ovladali tehnologijom uzgoja luka izravnom sjetvom iz sjemena, krajem kolovoza i/ili početkom rujna siju i zimski luk. Poželjno je da zimski luk prezimi u stadiju 3-4 razvijena lista, a golomrazice i/ili suha zima sa vrlo niskim temperaturama zraka mogu značajno oštetiti takve usjeva. Naprotiv, ako uvjeti tijekom prezimljenja zimskog luka budu iznadprosječno topli i vlažni, već od razvojna stadija 3-4 zelena lista mogu se prikriveno razvijati dvije skupine bolesti luka: plamenjača (Peronospora) i plijesan (Botrytis), te u proljeće predstavljaju izvor zaraze za polja luka dugog dana. Sredinom kolovoza zabilježeni su optimalni uvjeti za sjetvu zimskog luka, a vlage za početni rast i razvoj krajem kolovoza i tijekom rujna o.g. bilo je sasvim dovoljno. Iznadprosječno topla druga polovica listopada pogodovala su brzom rastu i razvoju svih ozimih poljoprivrednih usjeva, pa tako i luka. Ali, u prve dvije dekade mjeseca studenoga o.g. u središnjem dijelu Međimurja je pri prosječnoj temperaturi zraka 8,6°C palo oko 130 mm kiše (+53 mm više od mnogogodišnjeg prosjeka), a vlaženje lišća je pritom trajalo čak 14.484 minuta, što je gotovo idealno za razvoj bolesti rodova Peronospora i Botrytis u zimskom luku! Takav trend vremenskih uvjeta je nastavljen i nakon 20. studenoga o.g., pa postoji vrlo velika opasnost od ranog razvoja bolesti zimskog luka!
Plamenjača ili peronospora (Peronospora destructor) je najčešća bolest luka u našim proizvodnim uvjetima, a napada i luk vlasac. Budući se u polju izmjenjuje uzgoj luka dugog i kratkog dana (zimski i proljetni luk), plamenjača se “seli” s usjeva na usjev, a najštetnija je kad napadne mlade biljke luka. Napada sve biljne organe, tipične su posljedice na lišću (vidi fotografije), a glavice luka porijeklom od zaraženog usjeva brzo proklijavaju i trunu u skladištima. Prva pojava plamenjače luka najčešće je u polju vidljiva u ograničenim dijelovima, ali se u povoljnim uvjetima vrlo brzo proširi. Prvi simptomi ili znakovi bolesti su dobro vidljivi u jutarnjim satima na starijem lišću jer se za dovoljno vlažnih noći na njima formira ljubičasto-sivo-smeđa “prevlaka”. Na mjestu zaraze napadnuti organi gube čvrstoću, lišće se prelomi i visi prema tlu, a dio iznad zaraženog tkiva se osuši. U usjevima zimskog luka na otvorenim gredicama peronospora ili plamenjača se naročito jako razvijala tijekom iznadprosječno tople i vlažne zime 2006./07., pa su te sezone zabilježene najveće ekonomske štete! Naime, prema mnogim iskustvima prohladna razdoblja s vrijednostima temperature zraka 6° do 10°C, uz dovoljno oborina ili sati vlaženja lišća od rose (magle) i povišenju vlažnost zraka 95%, optimalni su uvjeti za razvoj plamenjače luka. Bolest se uspješno prenosi zračnim strujanjima s oboljelih usjeva na nezaražene do udaljenosti 500-800 m, a oboljeli zimski luk predstavlja izvor zaraze s kojeg se peronospora širi na usjeve luka koji imaju razvijena barem 4 lista. Uzročnik bolesti se u prirodi održava u zaostalim zaraženim biljnim ostacima ili kao skriveni (latentni) micelij u zaraženim lučicama (ne prenosi se sjemenom).
Dopuštenje za suzbijanje plamenjače luka u Republici Hrvatskoj imaju bakreni-sulfat (Modra galica, Bordoška juha), bakreni-hidroksid (Champ tekući, Champion, Kocide), propineb (Antracol 70 WP), bakreni-oksiklorid & propineb (Bakreni antrakol), mankozeb & benalaksil (Fantic-M), bakreni oksiklorid & benalaksil (Balben-C, Baldo-C) i Al-fosetil (Aliete Flash). Temeljem “Naputka o proširenju primjene sredstva za zaštitu bilja na male kulture i/ili male namjene” od 2011. sezone u luku su za suzbijanje ove bolesti dopušteni su još neki pripravci (npr. Ortiva SC, Quadris SC, Shirlan SC, Ridomil Gold MZ Pepite, te samo u proizvodnji luka iz lučice još Acrobat MZ, Daconil 720 SC). U kritičnim je godinama peronosporu luka potrebno suzbijati više puta s razmakom 7-10 dana, a utrošiti najmanje 400 litara škropiva/ha, uz obavezno dodavanje sredstva za poboljšanje kvašenja i prianjanja!
Etiologija truleži luka je kompleksnog porijekla, jer su uzročnici različite gljive i bakterije (najčešće se spominju vrste: Botrytis alli = sin. Botrytis aclada, Fusarium oxysporum f.sp. cepae, Fusarium culmorum, Sclerotium cepivorum, Botrytis cinerea, Botrytis byssoidea, Erwinia spp., Burkholderia spp. i dr.). Uzročnici truleži luka se mogu pojaviti u bilo kojem razvojnom stadiju luka u polju ili skladišenju (od klijanja i nicanja, formiranja i rasta glavica, u tehnološkoj zriobi)! Trulež vrata luka uzrokuju Botrytis vrste. Tada na glavicama luka u području vrata se prvo pojavljuje polu-vodenasta trulež. Vanjska ljuska postaje mekana, a unutrašnje tkivo glavica propada u obliku vlažne truleži. Ovo je najopasnija bolest luka koja se skriveno ili latentno bez pojave simptoma razvija već u polju, a postaje vidljiva na glavicama luka obično nakon mjesec dana čuvanja u skladištu (Lacy & Lorbeer, 1999). Kao uzročnici plijesni lukovica se opisuju vrste Botrytis cinerea, Botrytis allii sin. Botrytis aclada i Botrytis byssoidea. U proteklim smo godinama zabilježili najveće štete uskladištenog luka uzrokovane vrstom Botrytis allii. Također, u polju i plastenicima na zimskom smo luku tijekom ranijih godina uočili i vrstu Botrytis squamosa (uzročnik “bijele” pjegavosti i paleži lišća luka)! Botrytis vrste prezimljuju u formi sklerocija na odbačenim glavicama luka ili slobodno u zemlji. Na niske temperature otporni sklerociji se u proljeće “aktivraju” uz podražaj sunčane svjetlosti i produciraju infektivne konidije. Mogu se prenositi zaraženim lučicama. Često se vrsta Botrytis allii u polju razvija u latentnom obliku (bez vidljivih posljedica), a trulež se jače razvija u skladištima nakon mjesec dana čuvanja luka. Moguća je direktana infekcija lišća u polju, ali vidljiva pojava bolesti nastupa tek na mrtvom lisnom tkivu (ili glavicama luka) uz povišenu vlažnost zraka. Jače su napadnuti mehanički oštećeni usjevi (tuča, oštečenje vrata luka prilikom navodnjavanja kišenjem uz korištenje “vodenih topova”, “šok” od primjene herbicida i dr.). Postoje i modeli prognoze temeljeni na meteorološkim uvjetima za preventivno suzbijanje Botrytis vrsta na luku (BOTCAST, BLIGHT-ALERT). U kritičnim je godinama uzročnike truleži luka potrebno suzbijati nekoliko puta. Za suzbijanje je u našoj zemlji dopušten boskalid & piraklostrobin (Signum DF), a proširenjem primjene sredstva za zaštitu bilja na male kulture i/ili male namjene od sredine 2011. dopušten je još ciprodinil & fludioksinil (Switch WG).
Ako se trend iznadprosječno toplog i vlažnog razdoblja s druge polovice mjeseca studenog nastavi i tijekom prosinca o.g. i/ili početkom iduće godine, tržni proizvođači zimskog luka moraju redovito i tijekom zime pregledavati zdravstveno stanje usjeva, te po potrebi povremeno provoditi i mjere suzbijanja opisane plamenjače (Peronospora) i plijesni (Botrytis).