Plodored

Plodored je sustav u kojem se povrtne kulture višegodišnjim rasporedom uzgajaju na raznim površinama i česticama. Jedan od glavnih razloga plodoreda je sprečavanje štetnika i bolesti. Ako na određenom tlu svake godine uzgajate istu kulturu, vrlo će se brzo povećati broj štetnika. Velike potrošače dušika - lisnate kupusnjače, krumpir ili špinat možete saditi nakon mahunarki. Obrnuto korjenasto povrće treba razmjerno malo dušika i sadi se nakon kupusnjača. Neke vrste trajnica ne ulaze u plodored. Salate ostaju u zemlji jako kratko i zato ih koristimo kao međukulture ili za popunjenje praznina u gredicama. Plodored provodimo 3 ili 4 godine, ali nekim bolestima ni to nije dovoljno jer kupusna kila i bijela trulež u tlu ostane i 20 godina. Takav plodored u malim vrtovima ne dolazi u obzir. Drugi su problem jako male gredice i štetnici koji se razvijaju u tlu jer se mogu s jedne širiti na drugu gredicu.

Svakoj plodorednoj skupini povrća namijenite gredice i zapišite kulture koje ćete uzgajati na svakoj gredici prema mjesečnom rasporedu. Odredite one koje ćete sijati prije, a koje kasnije, pretpostavite da će većina gredica imati dvije kulture godišnje. Evo nekih povrtnih kultura i njihov plodored:

I. - glavati luk, lučica za kiseljenje, proljetni mladi luk, ljutika, zimski luk, istočnjački salatni, poriluk i češnjak

II. - slatka paprika, rajčica, pomoćnica, patlidžan, lisnati celer, korjenasti celer, cikla, mrkva, slatki krumpir, pastrnjak, crni i bijeli korijen, krumpir

III. - kelj, cvjetača, kupus, kelj pupčar, kineski kupus, korabica, repa, švedska repa

IV. - bamija, visoki grah, mahunar, lima grah, niski i visoki grašak, bob i leblebija

Kod planiranja plodoreda vodite godišnji dnevnik sadnje. Sve je dobro zapisati, npr., prve mrazove i štetnike.