Privas se musiče ili blesiče?

Ljeto 2020. pamtit ćemo kao izuzetno vremenski šaroliko.

U nekoliko dana izmjenjivala su se razdoblja sunca, kiše, grmljavine, olujnih vjetrova i toplinskih udara. Rekli bi stariji, baš pravo vreme za prehladiti se. Iako su ljetni pljuskovi sasvim uobičajeni, ovo nas je ljeto iznenadilo količinom grmljavina i kiše. Iako bi meteorolozi mogli sasvim normalno vam objasniti sve ove pojave, nama je zanimljivije bilo čuti narodna vjerovanja i priče.

Krenuli smo od samog značenja riječi blesikati te smo potražili etimološke izvore. Glagol blesikati, koji se najčešće koristi na lokalitetima srednjeg i gornjeg Međimurja, ostao nam je još od praslavenske imenice blěskъ što znači razvedravanje. Na lokalitetima donjeg Međimurja stanovnici upotrebljavaju glagol musikati, a oba glagola znače sijevati.

Prema narodnim predajama za pojavu munja i gromova zaslužan je Ilija Gromovnik tako nazvan zbog legende o njegovom uznesenju na nebo u vatrenim kolima koje vuku ognjeni konji. Djeci se često objašnjavalo da su munje i gromovi u biti vatrene Ilijine strijele. Na pitanje djece što su munje, bake i djedovi su često odgovarali da se to sveti Ilija po nebu vozi u svojim kolima i baca vatrene strijele.

Uz Iliju Gromovnika, staroslavenska mitologija prepoznaje još jedno božanstvo povezano s blesikanjem, a to je Perun, bog munje, groma, rata i pravednosti kojem je glavno oružje bila munja. Uz božanstva popularne su i narodne radnje koje se vrše kako bi se nevrijeme zaustavilo. Vjerovalo se da nevrijeme praćeno sijevanjem i grmljavinom može zaustaviti jedino izlazak nevinog djeteta na otvoreno, ili pak bacanje u vatru cvjetova iz buketa koji je blagoslovljen na Cvjetnicu.