Prve mjere zaštite krizantema od štetnih organizama!

Krizanteme u nekim zemljama predstavljaju simbol rođenja i dugog života, ali u našoj zemlji se tradicionalno uzgajaju radi ukrašavanja grobova uz blagdan Svih svetih. Njihova se proizvodnja danas bitno razlikuje nego prije nekoliko desetaka godina. Podižu se suvremeni plastenici s krovnom ventilacijom, nude se različita tehnička pomagala za reguliranje svjetlosti, temperature i vlažnosti zraka, ugrađuju se sustavi za navodnjavanje uz mogućnost prihranjivanja, a napose se pojavljuju promjene u asortimanu tipa i kultivara krizantema. Osim opće raširenog uzgoja velikocvatnih krizantema za rez na otvorenim gredicama koje se naknadno pokrivaju plastičnom folijom, sve se više širi proizvodnja u posudama, te su vrlo popularne lončanice tipa Multiflora (vidi fotografije 1., 2. i 3.). No, bez obzira na tip i način uzgoja, krizanteme napada veći broj različitih štetočinja bilja, a zabilježeni su slučajevi potpunog propadanja proizvodnje od uzročnika biljnih bolesti. Premda je na krizantemama poznato više od četrdesetak različitih bolesti, u našim se uvjetima često pojavljuje desetak uglavnom gljivičnih uzročnika koje u načelu redovito suzbijamo preventivnom primjenom fungicida.
U Hrvatskoj imamo svega nekoliko fungicida registriranih i dopuštenih za suzbijanje bolesti krizantema (npr. folpet, kaptan, vinklozolin, bitertanol, sumpor, triadimefon), ali struka i proizvođači temeljem pokusa i vlastitih iskustva često koriste veći broj dovoljno selektivnih i učinkovitih pripravaka. Stoga se i preporuke ovog stručnog priloga temelje na višegodišnjim pokusima autora u Međimurju pri tretiranju velikocvatnih krizantema (May Shoesmith) i različitim Multiflorama.
U načelu, bolesti krizantema dijelimo prema dijelovima biljke koje napadaju u dvije skupine: a) bolesti korijena i prizemnog dijela stabljike; b) bolesti nadzemnih organa.
Bez obzira radi li se o tradicionalnoj ili suvremenoj (kontejnerskoj) proizvodnji rasada, zbog cijene nabave kvalitetnih matičnih biljaka, a napose radi troškova izgradnje i grijanja zaštićenih proizvodnih prostora (klijališta, plastenici, staklenici), rizici pojave polifagnih gljivica stanovnika tla moraju biti svedeni na minimum. U stadiju klijanja, nicanja i ukorjenjavanja prijesadnica najčešći su, ali i potencijalno najopasniji, gljivični uzročnici polijeganja mladih biljčica, truleži prizemnog dijela stabljike, nekroze (odumiranja) korijena i vrste koje naseljavaju provodno ili žilno staničje. Općenito vrijedi pravilo da je značenje (i štete) spomenutih bolesti veće što su uvjeti klijanja i nicanja nepovoljniji.
Uzročnici te pojave su različite gljivice koje se mogu nalaziti u nedovoljno steriliziranom supstratu (Pythium, Sclerotinia, Rhizoctonia, Fusarium, Verticillium i dr.) ili se prenose presadnicama (Alternaria, Phoma, Botrytis, Fusarium, Rhizoctonia i dr.). Kako na njihovu štetnu pojavu utječe veći broj čimbenika, mogućnosti prognoze još nisu dovoljno razvijene, pa valja poznavati i primijeniti preventivne mjere suzbijanja. Premda se u temperaturnim zahtjevima neznatno razlikuju, nabrojenim je patogenim mikroorganizmima zajedničko da se najčešće pojavljuju u uvjetima previsoke zasićenosti supstrata vodom. Sklop biljaka ne smije biti previše gust jer je relativna vlaga veća, što također izrazito pogoduje širenju bolesti. Imperativ uspješne proizvodnje rasada je korištenje steriliziranog supstrata i deklariranog ishodišnog biljnog materijala!
Njihova je identifikacija prema simptomima vrlo važna jer uspjeh dezinfekcije nakon sjetve (tzv. djelomična ili parcijalna sterilizacija) prvenstveno ovisi o vrsti pripravka prilagođenog nametniku kojeg suzbijamo (vidi tablicu 1.). Poželjno je preventivno zalijevanje rasada fungicidnom otopinom već prije pojave simptoma, a svakako se moraju mlade biljčice tretirati čim se primijete prve oboljele biljčice.
Kod suzbijanja bolesti korijena i prizemnog dijela stabljike krizantema općenito vrijedi pravilo da se uspjeh postiže tek provedbom više različitih mjera. Odabrati položaj i teren bez visoke podzemne vode, u plodoredu ne uzgajati biljne vrste na kojima često nalazimo navedene patogene mikroorganizme (npr. rajčica, paprika, krumpir), iznositi iz nasada oboljele biljke i zalijevati gredice otopinama fungicida prema tablici 1., a najvažnija preventivna mjera je sterilizacija ili dezinfekcija zemljišta. Sterilizacija tla se provodi prije sadnje uporabom kemijskih sredstva (npr. dazomet – Basamid-G) ili jednom od fizikalnih metoda (vodenom parom ili metodom solarizacije).
U novije se vrijeme protiv štetnih mikroorganizama u zemljištu u poljoprivrednoj proizvodnji (pa tako i u cvjećarstvu) sve više koristi i mikrobiološki poboljšivač tla, te stimulator rasta i prinosa na osnovi antagonističke gljive Trichoderma asperellum (“Trifender”). Preparat djeluje na mikrobiološki sastav tla, odstranjuje i drži podalje štetne gljive od kulturne biljke i omogućava zdrav razvoj korjenova sustava.
Pored uzročnika tame truleži prizemnog dijela stabljike krizantema (Rhizoctonia), uništava i druge štetne gljivice u tlu (npr. Pythium, Phytophthora, Verticillium, Fusarium i Sclerotinia). Stoga se često koristi u svim vrstama korijenasto-gomoljastih i lukovičastih povrtnih vrsta, industrijskom bilju i drugim kulturnim biljkama gdje navedene patogene gljivice u zemljištu ograničavaju uspješnu proizvodnju.
Pripravak Trifender primjenjuje se u dva navrata, tretiranjem zemljišta prije i naknadno mjesec dana nakon sadnje krizantema. Poželjno je prskanje obaviti prije najavljenih oborina (ili prije zalijevanja kišenjem), kako bi antagonističke korisne gljivice bile isprane u zemljište.
Sredinom zadnje dekade mjeseca lipnja ili početkom srpnja započinje uzgoj krizantema na tradicionalan način, odnosno sadnja presadnica tzv. “šmitovka” na otvorene gredice, koje se naknado pokrivaju plastičnim tunelima. Tijekom mjeseca lipnja na većini lokaliteta u Međimurju je palo od 110 do 120 mm kiše, a premda je bilo i prohladnih razdoblja protekli je mjesec također bio topliji za +1,9ºC od višegodišnjih prosjeka! Nakon 28. lipnja o.g. bilježimo vrlo vruće i sparno razdoblje, s najvišim vrijednostima temperature zraka do 30-takºC. Ovisno o sadržaju organske tvari u zemljištu, plodoredu i potencijalu bolesti, u vrijeme ukorjenjivanja i naglašenog početnog rasta krizantema moguć je razvoj patoloških uzročnika venuća, odnosno truleži korijena i prizemnog dijela stabljike krizantema.
Za zaštitu krizantema protiv propadanja mladih biljčica moguće je prema našim iskustvima preventivno i povremeno svakih 12-15 dana zalijevati gredice otopinom fungicida: Previcur ili Previcur Energy ili Proplant SL (0,25%) ili Merpan WP 50 (0,3%) + Zino KS ili Bavistin FL (0,05-0,1%) (prema tablici 1.).
Ova mjera zaštite se obavezno provodi prvih 40-ak dana nakon sadnje, naročito ako se krizanteme često uzgajaju na istoj površini a nije obavljena kemijska sterilizacija zemljišta. Među bolestima nadzemnih organa krizantema tijekom srpnja se obično prvo pojavljuju simptomi smeđe i crne ili koncentrične pjegavosti lišća, odnosno vrste kojima odgovaraju visoke temperature i povišena vlažnost zraka.
Ali, zbog velike količine oborina tijekom mjeseca lipnja na matičnim se biljkama već u proteklom razdoblju razvijala bijela hrđa krizantema!
Stoga već prvim zaštitama pri prskanju mladih biljčica prednost dajemo površinskim pripravcima Antracol WP 70 (0,25%) i Daconil 720 SC (0,18%) + jedan od sistemnih pripravaka za suzbijanje bijele hrđe, npr. Quadris (0,1%) ili Systhane 12E (0,03%). Ako se već pojavljuju znakovi bijele hrđe na krizantemama koristiti u narednih 5-7 dana u dvostruko ponovljenoj aplikaciji pripravke Amistar Xtra SC (0,08-0,1%) ili Sphere 535 SC (0,035-0,05%).
Od štetnih organizama životinjskog podrijetla, početkom i tijekom srpnja obično bilježimo jaču pojavu poljske zelene stjenice, a zbog visoke vlažnosti zraka trenutno je manja opasnost od moguće ranije pojave stakleničke ili koprivine grinje.
Za suzbijanje lisnih uši i štetnih stjenica preporučujemo koristiti insekticide na osnovi acetamiprida, npr. Mospilan ili Wizard 20 SP u povišenoj koncentraciji (0,04%), koji preventivno također suzbija i kalifornijskog tripsa.