Štetne osice u voćarstvu

Ove je godine u drugoj polovici mjeseca ožujka zabilježeno iznadprosječno toplo razdoblje, odnosno u danima od 16. do 31. ožujka o.g. u okolici Čakovca su naviše dnevne temperature stalno bile u rasponu od +15,5°C do +23,1°C. U višegodišnjim je mjerenjima za razdoblje od 1981. do 1995. godine prosječna mjesečna temperatura zraka u ožujku u okolici Čakovca +5,6°C, a ove godine je iznosila čak +8,5°C, što znači da je ovogodišnji mjesec ožujak bio topliji za +2,9°C od očekivanja! U takvim smo uvjetima već 20. ožujka o.g. zabilježili početak cvatnje marelica, a 8 dana nakon toga su u okolici Čakovca procvale ranije sorte trešanja i neke sorte šljiva (npr. stanley). Na žalost, već prvog dana mjeseca travnja zapuhao je sjeverni vjetar brzine veće od 30 km/h pa se tijekom vedre noći 1./2. travnja o.g. temperatura već oko ponoći spustila ispod 0°C, a je u jutarnjim satima na svim lokalitetima središnjeg i donjeg dijela Međimurja iznosila od -4,2 do -6,3°C! Takve su temperature pogubne za voćne vrste u cvatnji, odnosno neposredno prije ili nakon cvatnje!
Cvatnja je jedan od najosjetljivijih razvojnih stadija svih voćnih vrsta, a osim negativnog utjecaja niskih temperatura i primjena sredstva za zaštitu bilja je tada ograničena zbog mogućeg negativnog utjecaja na klijavost polena ili zbog potencijalne opasnosti (otrovnosti) za oprašivače (pčele medarice). No, tijekom cvatnje se pojavljuju i štetne osice. Pojava, razvoj i štetnost osica roda Hoplocampa je dugo poznata u voćarskoj proizvodnji. Kod nas su najraširenije crna i žuta šljivina osica (Hoplocampa minuta, Hoplocampa flava), kruškina osica (Hoplocampa brevis) i jabučna osica (Hoplocampa testudinea). Znatno je rjeđa mala crna šljivina osica (Hoplocampa rutilicornis). Pripadaju porodici osa listarica (Tenthredinidae), a štete prave njihove ličinke na voćnim, tek zametnutim, plodovima. Odrasli oblici imaju zdepasto tijelo i razviju samo jedno pokoljenje tijekom godine. Leglica ženki je nazubljena, pa se ponekad koristi izraz ose pilatke. Njihove ličinke zovemo pagusjenice, jer pored tri para prsnih imaju još 6-8 pari trbušnih nogu. Imaju neugodan miris po stjenicama. Šljivine i kruškine osice se gotovo redovito pojavljuju, a zadnjeg je desetljeće u pojedinim regijama kontinentalne Hrvatske značajna i jabučna osica pilatka. Razvoj, štete i suzbijanje su slični ili gotovo jednaki kod svih navedenih štetnih osica u voćarstvu. Kako smo zabilježili jače smrzavanje većine nasada šljiva u središnjem i donjem Međimurju, a kod krušaka i jabuka je preživio manji postotak cvjetova, u narednom razdoblju očekujemo koncentriranu pojavu tzv. “tehnoloških” nametnika na manji broj voćnih plodova, a prve neželjene vrste koje oštećuju tek zametnute plodove su voćne osice! Sve opisano o načinu života jabučne ose pilatke (rod Hoplocampa) vrijedi i za šljivine i kruškine osice, ali se one javljaju nešto ranije (u punoj cvatnji šljiva i krušaka), te se krajem cvatnje suzbijaju istim sredstvima kao i jabučna osica!
Odrasli oblici jabučne osice (Hoplocampa testudinea) su dužine 6-8 mm, ženke su nešto veće od mužjaka. Glava je žućkasta, s izraženim crno-smeđim ticalima i tamnim očima. Krila su pokrivena sitnim tamnim dlačicama. Gornja strana tijela je gotovo crna i sjajna, a trbušna strana je žućkasto-narančaste boje. Jaja su ovalnog oblika, veličine 0,8-1 mm, sjajna i mliječno-bijele boje. Tek izlegla ličinka iz jaja je veličine 1,7 mm, a potpuno razvijena doseže 9-11 mm. Svjetlo-žućkaste je boje s tamnijom glavom i stražnjim krajem zakrivljena. Razvijene pagusjenice jabučne osice napuštaju otpale plodove, zavlače se u zemlju i prezime u zapredku (kokonu). Kukulje se krajem zime ili rano u proljeće. Kukuljice su jajolikog oblika, svjetlo-smeđe ili bijele boje, veličine 4-8 mm, te se ovisno o geografskoj širini i teksturi tla nalaze na dubini 5-35 cm. Jabučna osica napada tek zametnute plodove jabuke i uzrokuju dvije vrste šteta. Odmah nakon cvatnje tek izlegle ličinke osice izjedaju kožicu mladog ploda u obliku spiralne površinske grizotine. Obično takvi plodovi nemaju naknadna oštećenja. Stoga je takav krivudavi “ožiljak” uzrok smanjene tržne vrijednosti jabuke, a vidljiv je oko čaške plodova kao posljedica inicijalne ishrane najmlađih razvojnih stadija pagusjenica. Naknadno se ličinke osice ubušuju u plodove jabuke do veličine oraha. Tako napadnuti plodovi imaju s vanjske strane bušotinu i “crvljivi” su. Ličinke osice izjedaju unutrašnjost uključivši i sjemeni zametak, a na površini je vidljiv obilan crvenkasto-smeđi izmet. Jedna pagusjenica može na taj način uništiti 3-4 ili čak 5 plodova jabuke, a “crvljivi” plodovi otpadaju sa stabla. Štetnost određuje jačina populacije jabučne osice, te potencijal rodnosti voćaka, odnosno intenzitet cvatnje i uvjeti oplodnje u nasadu. Odrasli oblici osice se pojavljuju početkom cvatnje ranijih sorata jabuke naglašene bijele boje latica cvijeta (npr. idared, summerred, topas, goldstar i dr). Prvo se pojavljuju mužjaci a kasnije i ženke. Hrane se cvjetnim polenom jabuka, pa su osice najaktivnije tijekom sunčanog i toplog dijela dana. Nakon kopulacije ženke leglicom odlažu po jedno jaje u plodnicu poluotvorenih ili otvorenih cvjetova. Jedna ženka odloži dvadesetak jaja. Ovisno o temperaturama zraka razvoj jaja traje 6-10 dana. Nisu poznati specifični seksualni mirisi ili feromoni za jabučnu osicu. Budući ih privlači bijela boja latica cvijeta za praćenje populacije jabučne osice se koriste olfaktorni mamci, odnosno ljepljive bijele ploče veličine 15 x 20, 20 x 20 ili 20 x 30 cm (vidi fotografiju). Postavljaju se pred početak cvatnje jabuka (npr. u stadiju roza balona), u krošnju stabala na visini 1,0-1,8 m. Ljepljive ploče moraju biti dobro vidljive, ne smiju biti zaklonjene granama ili pokrivene lišćem. Međusobno su u nasadu udaljene 30-50 m jedna od druge. Kritični broj iznosi 5-10 jabučnih osica po ploči dnevno.
Protiv kritične populacije ličinki jabučne osice provode se usmjerene mjere kemijske zaštite krajem cvatnje jabuka, odnosno prije ubušivanja pagusjenica u zametnute plodove. Prema višegodišnjim iskustvima optimalno razdoblje suzbijanja osice u Međimurju se poklapa s razvojnim stadijem početka opadanja latica ili precvjetavanje na dominantnoj sorti idared, a tada još uvijek cvatu ostale dominantne sorte jabuka (npr. zlatni delišes, elstar, jonagold i dr.). Budući je sredstvima otrovnim za pčelu zabranjeno tretirati voćnjake u cvatu, potrebno je o istom barem 48 sati ranije obavijestiti pčelare, a pri izboru insekticida prednost dati manje opasnim pripravcima s “odbijajućim” učinkom (npr. tiakloprid, alfacipermetrin, deltametrin). Ipak, suzbijanje jabučne osice krajem cvatnje se poklapa s optimalnim rokovima suzbijanja lisnih uši (Aphidae) i posljednjih godina naročito lisnih minera (npr. Leucoptera malifoliella). Djelatne tvari alfacipermetrin i deltametrin nisu dovoljno djelotvorne protiv jake populacije moljca kružnih mina, a nisu niti dopuštene u integriranoj proizvodnji voća. Pripravci iz skupine regulatora razvoja kukaca nisu opasni za pčele radilice, ali su vrlo opasni za pčelinje leglo i nisu dovoljno djelotvorni protiv pagusjenica osice, pa njihova primjena u precvjetavanju jabuka također ne zadovoljava. Krajem 1990-ih godina i početkom novog milenija pojavljuju se nove djelatne tvari iz skupine neonikotinoida, a tiakloprid (Calypso 480 SC) je vrlo prihvatljiv zbog manje opasnosti i otrovnosti za pčele medarice u količini 0,2 lit./ha, te vrlo dobre učinkovitosti na jabučnu osicu, lisne minere i štetne stjenice u voćarstvu. Isti se rezultati mogu dobiti primjenom acetamiprida i/ili tiametoksama (vidi tablicu 1.) (ove djelatne tvari u odnosu na tiakloprid bolje suzbijaju lisne uši, ali su istovremeno opasnije i otrovnije za pčele)! Za pčele su najviše otrovna i opasna sredstva za suzbijanje kukaca ili insekta (insekticidi)! Za pčele je od dva jednako otrovna sredstva manje opasno ono koje ima odbijajući (repelentni) učinak. U cvatnji ili odmah nakon cvatnje ne koristiti za pčele otrovne i opasne insekticide (npr. dimetoat, klorpirifos-etil, abamektin).
Stoga su “Pravilnikom o uputama kojih su se obavezni pridržavati korisnici sredstava za zaštitu bilja te uvjetima kojima moraju udovoljavati” (NN 135/08, 73/10) u Člancima 6. i 7. propisane mjere za zaštitu pčela. Članak 6. propisuje da korisnik u vrijeme cvatnje poljoprivrednih kultura mora obavijestiti pčelare (i/ili najbližu pčelarsku udrugu i/ili Hrvatski pčelarski savez) najmanje 48 sati prije tretiranja kontaktnim sredstvom opasnim za pčele. Članak 7. propisuje da podrast u višegodišnjim nasadima mora u trenutku tretiranja sredstvima opasnim za pčele mora biti pokošen. U vrijeme cvatnje poljoprivrednih kultura zabranjena je primjena sistemičnih sredstava opasnih za pčele. Primjena kontaktnih sredstva opasnih za pčele u vrijeme cvatnje poljoprivrednih kultura dopuštena je samo u noćnim satima i to počevši dva sata nakon zalaska do dva sata prije izlaska sunca.