Suho cvijeće

Mnogi u nedostatku svježeg cvijeća vole na stolu imati suhe dekorativne aranžmane za koje je potrebno suho cvijeće. Proljeće je vrijeme za njegovu sjetvu. Specijalne trgovine nude nam različite vrste sjemena.

Slamnato cvijeće – iza tog imena krije se više vrsta čija je zajednička osobina da su im cvjetne glavice još za rasta suhe i šuškaju pod prstima, a stabljika i listovi su svježi i zeleni. Latice imaju poseban svilenkast sjaj, kao da su napravljene od papira. Sjeme možete posijati na zatvorenom, a kad mlade biljke ojačaju, možete ih presaditi van. Za vrijeme vegetacije jedanput se prihranjuju, i to gnojivom koje nema previše dušika, kako se ne bi jako razvijala lisna masa. Zalijevajte redovito, ali umjereno. Slamnato cvijeće reže se neposredno prije rascvjetavanja.
Limonium – uzgoj ovog cvijeća isti je kao i slamnatog. Cvjetovi su skupljeni u kratke horizontalne cvatove različitih boja. Jedina je razlika što se limonium bere tek kad se cvjetići potpuno otvore.
Gypsophila – to je jako neobična biljka koja na svojoj krhkoj grančici ima bezbroj cvjetića. Kad birate mjesto za ovu biljku, morate znati da je sklona polijeganju, a njene krhke grančice osjetljive su na udare vjetra ili kiše. Za sušenje se beru grane kad se otvori jedna trećina cvjetova.
Zlatni stolisnik – biljka se odlikuje bujnim cvatovima sastavljenim od pojedinih cvjetova tople žute boje koja ostaje i nakon sušenja.
Hortenzija – biljka nije baš tipična za sušenje, ali se stavlja u mnoge dekoracije sušenog cvijeća zbog palete toplih smeđih tonova.
Vlasac – spada u začinsko bilje, ali cvate prekrasnim kuglastim cvjetovima jasne ljubičaste boje koja se ne mijenja postupkom sušenja.