Suzbijanje korova u integriranoj proizvodnji grožđa

Prema podacima iz Upisnika poljoprivrednih gospodarstva u Međimurskoj županiji se tržna proizvodnja grožđa obavlja na površinama 532,43 ha a prema podacima iz Upisnika o integriranoj proizvodnji poljoprivrednih proizvoda u Međimurju je krajem 2011. sezone bilo prijavljeno 10 vinogradara sa ukupno 184,89 ha nasada vinove loze. U integriranoj se proizvodnji u odnosu na konvencionalnu ili klasičnu poljoprivredu nastoji primjena mineralnih gnojiva i kemijskih sredstva za zaštitu bilja umanjiti za 30 do 50%, odnosno smiju se koristiti smo ona kemijska sredstva (sa “zelene liste”) koja imaju najmanji mogući negativni (eko)toksikološki učinak prirodu, korisne organizme i ljudsko zdravlje. Prema Direktivi 2009/128/EU o “Održivoj primjeni sredstva za zaštitu bilja” od početka 2014. godine integrirana bi proizvodnja trebala u svim članicama Europske Unije postati uvjet za ostvarivanje izravnih plaćanja (poticaja) u poljoprivrednoj proizvodnji. Među štetnim organizmima koji ugrožavaju uspješnu vinogradarsku proizvodnju neželjene biljke ili korovi se javljaju u svim vinogradarskim regijama naše zemlje, ali temeljem raznolikih pedo-klimatskih, uzgojnih, agrotehničkih, ekoloških i ekonomskih činitelja vlasnici tla u vinogradima održavaju na različite načine. U suhim i toplim predjelima vinogradi se tradicionalno obrađuju u više navrata tijekom sezone (plug, rotokopačica, freza, tanjurača, “perasti” podrivač, motika i druga oruđa), a u područjima s 800 mm ili više u vegetaciji dobro raspoređenih godišnjih oborina rodni se vinogradi najčešće zatravljuju. Osim što se obradom mehanički uništavaju korovi, ova mjera prvenstveno služi postizanju optimalnih uvjeta za rast i razvoj vinove loze. Tlo je nakon obrade rahlo i prozračno, tijekom kišnog razdoblja prihvaća vlagu, a za suhog i toplog dijela godine istu zadržava. U takvim su tlima optimalni uvjeti za razvoj mikroorganizama, koji izravno određuju njegovu plodnost. Obradom se redovito obavlja i specifična gnojidba širom stajskim i(ili) mineralnim gnojivom. No, ovakav način održavanja tla u vinogradima ima i slijedeće negativne posljedice: a) na blago ili jače nagnutim terenima obrađeno tlo je redovito sklono eroziji ili ispiranju u podnožje brijega; b) rotirajuća tijela kopačice, freze ili radni organi tanjurača pridonose širenju višegodišnjih korova (npr. slak, pirika, osjak i dr.); c) obrađeno i kišom raskvašeno tlo ne dopušta pravovremenu strojnu zaštitu loze od bolesti i štetnika; d) na teškim i glinastim terenima obrađeno tlo se osobito zbija, što se negativno odražava na učestalu proljetnu žuticu (klorozu), ljetno crvenilo i općeniti zastoj rasta i razvoja vinove loze.
Tijekom vegetacije obradu je potrebno obavljati više puta, a pritom osobito paziti da se ne ošteti korijen i panj vinove loze. Suzbijanje korova u vinogradu isključivo obradom tla najskuplji je način, pa se ta mjera često kombinira s drugim pristupima održavanja tla i suzbijanja korova. U starijim se nasadima u područjima s dovoljno oborina tijekom proljeća i ljeta tlo održava tako da se potpuno ili djelomično zatravni. Pritom se najčešće zatravljuje samo međuredni prostor, a traka unutar reda (ispod trsja) se mehanički obrađuje ili se korovi suzbijaju primjenom selektivnih herbicida. Mlade, nerodne vinograde u pravilu nije dobro zatravniti do isteka treće ili četvrte vegetacije. Zatravljenu površinu je potrebno tijekom vegetacije višekratno kositi (malčirati). Na taj se način smanjuje erozija, gaženje i zbijenost tla, sprječava ispiranje dušika, te je omogućena pravodobnija zaštita vinograda od bolesti i štetnika tijekom nepovoljnih klimatskih uvjeta. No, zatravljivanje u ekstremno sušnim godinama može negativno utjecati na prirod grožđa, takve nasade treba jače gnojiti, u njima su povoljniji uvjeti za razvoj miševa i voluharica, a zasijane trave ili djetelinsko-travne smjese treba s vremenom obnavljati (naročito ako se šire višegodišnji korovi s dubokim korijenom, a u kontinentalnim su vinogorjima česti pirika i slak).
U integriranoj se proizvodnji grožđa preporučuje zatravljivane nasada uz povremenu košnju (malčiranje), te plitku obradu i/ili uporabu herbicida ispod trsja. Za suzbijanje korova širina herbicidnog pojasa ne smije prijeći prosječno 1/3 međurednog razmaka. Suzbijanje korova u vinogradima do 3. godine starosti se ne provodi herbicidima! Preporučuje se korove u uskom pojasu redova suzbijati ekološki prihvatljivim herbicidima (vidi tablicu 1.) (pritom se uporaba herbicida nastoji što više smanjiti). Pri uporabi proizvoda na osnovi glifosata najbolji se učinci postižu ujesen, nakon berbe (pogotovo na višegodišnje korove). Tijekom ljeta prednost dati proizvodu na osnovi glufosinat-amonija (Basta 15 SL). Zemljišne herbicide koristiti samo jednom godišnje – u proljeće (oksifluorfen, terbutilazin, flazasulfuron, flumioksazin).
U zatravljenim se nasadima korovi u uskom pojasu ispod trsja suzbijaju selektivnim pripravcima koji nisu skloni “premještanju” u dublje slojeve (širina tzv. “herbicidnog pojasa” ne smije prijeći prosječno 1/3 međurednog razmaka). U praksi se posljednjeg desetljeća u uske herbicidne trake ispod trsja najviše raširila primjena totalnih translokacijskih herbicida na osnovi glifosata (Cidokor, Boom effect, Clinic, Dominator, Glyphogan, Herkules, Ouragan sistem, Roundup bioactive, Total 480 SL i dr.). Koriste se u koncentraciji 1% (+ 5% UREA) (na 100 lit. vode = 1 lit. herbicid na osnovi glifosata + 5 kg otopljenog dušičnog gnojiva UREA), uz primjenu malog volumena vode po jedinici površine (približno 200 lit./ha). Prskaju se na dobro razvijene korove, nisu perzistentni pa vremenom iz sjemena i vegetativnih organa poniknu nove biljke (tijekom jedne vegetacijske sezone potrebna su barem dva tretiranja glifosatom, prvo u proljeće, a drugo ujesen nakon berbe). Prema iskustvima iz međimurskog vinogorja višegodišnja primjena glifosata “propušta” dvije vrste korova: preslicu (Equisetum) i vrboliku (Epilobium), pa se tijekom ljeta u takvim nasadima preporučuje primjena totalnog kontaktnog herbicida na osnovi glufosinata (Basta 15 SL). Svi spomenuti translokacijski i kontaktni herbicidi na osnovi glifosata i glufosinata djelovat će fitotoksično ako prilikom tretiranja dospiju na zelene organe vinove loze! Moguće je u proljeće, kad korovi visinom dostignu 10-15 cm, pripravcima na osnovi glifosata dodati neki rezidualni herbicid koji sprječava naknadni brzi porast širokolisnih korova iz sjemena. Stoga se posljednjih godina na taj način širi primjena oksifluorfena (Goal EC), a dobre smo rezultate dobili primjenom flumioksazina (Pledge 50 WP) i flazasulfuronom (Chikara 25 WG). Goal i Pledge se koriste u koncentraciji 0,1%, a pripravak Chikara smo protekle 2011. koristili u koncentraciji 0,075% (uz prosječan utrošak 200 litara škropiva na ha u trake ispod trsja širine 70-tak cm)! Pripravci Chikara 25 WG i Pledge 50 WP daje bolje rezultate na sprječavanje naknadnog rasta nekih travnih korova (npr. muharike, koštan, svračica i sl.). U mikro-pokusima provedenim 2007. i 2011. godine u međimurskom vinogorju kombinacija herbicida na osnovi glifosata (npr. u 100 lit. vode = Total 480 SL u količini 1 lit. + 5 kg UREA) + Pledge 50 WP (100 g/100 lit. vode) ili Chikara WG (75 g u 100 lit. vode) je zadržala dovoljno učinkovito herbicidnu traku ispod trsja cijele vegetacijske sezone bez naknadnog porasta korova tijekom ljeta ili početkom jeseni (izuzev višegodišnjih korova koji rastu iz podzemnih organa, npr. slak, preslica). Pripravci Chikara WG i Pledge 50 WP je u našoj zemlji dopušteni za suzbijanje korova u vinogradima, ali primjenom širom u značajno većim količinama nego smo koristili u “herbicidne trake”. Također, u našoj zemlji postoji gotova tvornička kombinacija glifosata s terbutilazinom (Terazin total KS), ali je u međimurskom vinogorju višegodišnja primjena terbutilazina (nekad u pripravku Folar 525 FW) bila fitotoksična na vinovu lozu nakon višegodišnje primjene na laganim (pjeskovitim) tlima. Perzistentni ili rezidualni herbicidi (Goal, Chikara, Pledge, Terazin total) se u vinogradima smiju koristiti samo jednom godišnje!