ZAŠTITA BILJA

Trebaju li međimurski voćari i vinogradari metodu zbunjivanja radi kontrole štetnih savijača i moljaca?!

Svi višegodišnji nasadi predstavljaju monokulturu, pa je njihova opstojnost ugrožena od većeg broja uzročnika biljnih bolesti i štetnih organizama životinjskog podrijetla! Od 15. ožujka 2010. godine objavljen je Pravilnik o integriranoj proizvodnji poljoprivrednih proizvoda (NN 32/10) koji omogućuje ekonomski i ekološki povoljniji način proizvodnje voća i grožđa visoke kakvoće uz minimalno korištenje svih agrokemikalija radi očuvanja okoliša i zdravlja ljudi. U integriranoj se proizvodnji nastoji poticati biološka raznolikost, a za razliku od ekološke proizvodnje dopušteno je korištenje pripravaka kemijskog podrijetla, ali samo onih za koje je dokazano da nemaju negativan utjecaj na prirodno prisutne korisne organizme – prirodne neprijatelje štetnih organizama! Pomoću posebnih mjernih uređaja prate se meteorološki uvjeti bitni za pojavu i razvoj uzročnika bolesti, pa se prema detektiranim danima za infekcije u kritičnom razdoblju provodi njihovo suzbijanje. Populacija štetnih organizama životinjskog podrijetla (najčešće kukaca i grinja) prati se redovitim zdravstvenim pregledima nasada i često uz pomoć vizualnih, hranidbenih i seksualnih atraktanata procjenjuje njihova populacija do praga štetnosti ili kritičnog broja, pa se tek tada pristupa suzbijanju. U integriranoj se proizvodnji prednost daje biotehničkim metodama kontrole, odnosno primjenom kemijskih spojeva koji ne ubijaju izravno štetnike, nego ometaju fiziološke procese u njima ili njihovo ponašanje i na taj način neizravno smanjuju njihovu brojnost i štetnost! Značajna skupina štetnika u voćnjacima i vinogradima su “uzročnici crvljivosti” (savijači i moljci), ne samo zbog izravnih šteta, već i zbog naknadnog razvoja uzročnika bolesti iz skupine truleži (Monilia) i plijesni (Botrytis). Brojnost savijača i moljaca u našim je nasadima takva da se većina od ukupnog broja primjene insekticida koristi upravo radi njihova suzbijanja. Pritom se potreba i rokovi tretiranja moraju precizno odrediti jer prerana ili prekasna primjena ne daje očekivane rezultate, onečišćuje okoliš i često negativno djeluje na biološku raznolikost u nasadima. Smjernice za integriranu proizvodnju u razvijenim zemljama okruženja primarno za kontrolu “uzročnika crvljivosti” u voćnjacima i vinogradima preporučuju metodu zbunjivanja ili konfuzije! Spoznaja da mužjaci kukaca zamjećuju miris ženke s velike udaljenosti iskorištena je za praćenje pojave pojedinih štetnika, a posljednjih tridesetak godina i za njihovo suzbijanje. Kemijski spojevi koji služe međusobnom privlačenju različitih spolova iste vrste radi parenja i kopulacije nazivamo seksualnim feromonima. To su alifatski visoko-molekularni spojevi, odnosno alkoholi, acetati ili aldehidi s 9-18 atoma ugljika. Njihovom formulacijom u pripravke koji osiguravaju ravnomjerno hlapljenje tijekom sezone, omogućena je primjena seksualnih feromona za praćenja populacije štetnih vrsta, odnosno za suzbijanje metodom konfuzije ili zbunjivanja. Metoda zbunjivanja se temelji u distribuciji velikog broja seksualnih feromona, nanijetih na plastičnu ambalažu različitog oblika (npr. kapsulama, dispenzorima, difuzorima ili evaporatorima i sl.), s ciljem zbunjivanja mužjaka i sprječavanja kopulacije odnosno oplodnje ženki. Konfuzija se u najviše koristi protiv jabučnog savijača (Cydia pomonella), protiv savijača pokožice plodova (Adoxophyes orana), protiv breskvinog savijača (Cydia molesta), breskvinog moljca (Anarsia linaetella), šljivinog savijača (Cydia funebrana), te grožđanih moljaca (Lobesia botrana, Eupoecilia ambiguella). Najveća prednost uvođenja metode konfuzije je napuštanje primjene kemijskih sredstava za zaštitu bilja (sintetskih insekticida), potencijalno uvijek opasnih za okoliš i prirodne neprijatelje. Nedostaci metode konfuzije su smanjena učinkovitost u godinama jače pojave štetnika, dodatni troškovi kontrole prilikom određivanja potrebe korekcijske aplikacije insekticida, te veličine i oblik, odnosno prostorna izoliranost površina s konfuzijom od ostalih nasada gdje se ova metoda ne provodi. Unatoč tome obavljena su mnogobrojna istraživanja uspješnosti zbunjivanja štetnih moljaca i savijača, pa se ova metoda danas koristi na većim površinama u integriranoj i ekološkoj proizvodnji voća i grožđa. Primjerice, u Švicarskoj je 2000. godine od ukupno 15.042 ha vinograda na 33,2% površina provedena metoda konfuzije protiv grožđanih moljaca. U regiji Trentino (Italija) je 1999. godine pepeljasti grožđani moljac (Lobesia botrana) suzbijan konfuzijom kod 1.447 vinogradara na površinama 1.537 ha. Već 2000. godine u istoj su regiji metoda širi na 29,7% (2.737 ha), a naredne 2001. na 61% ukupnih vinograda (5.600 ha). Nakon pojave rezistentnosti ili otpornosti jabučnog savijača na neke insekticide voćari sjeverno-talijanske regije Alto Adige (Južni Tirol) bili su prisiljeni “uvoditi” konfuziju za njegovo suzbijanje. Već 1994. godine ovaj se štetnik metodom zbunjivanja u blizini Bolzana suzbija na 4.000 ha, a 2001. na nešto više od 10.000 ha. Primjenom konfuzije u Njemačkoj pokrajini Baden-Württemberg tijekom 1997. vrste jabučni savijač (Cydia pomonella) i savijač kožice ploda (Adoxophyes orana) uspješno su suzbijani na 1.050 ha. Budući da se metodom konfuzije ne predviđa neposredno tretiranje štetnika, moraju biti ispunjeni slijedeći preduvjeti za uspješnost iste: (1) pravovremeno vješanje dovoljnog broja kapsula u nasadu, (2) primjerena gustoća kapsula, (3) zadovoljavajuća prostorna izolacija od bližih nasada gdje se ne provodi konfuzija, (4) praćenje pojave štetnih leptira i postotka napadnutih plodova, te moguća korekcijska primjena insekticida u nasadu s konfuzijom.
Kapsule treba vješati u nasade neposredno pred početak ili s početkom leta savijača plodova. Činjenica da se mužjaci pojavljuju prije ženki (protandrija) ili poštivanje graničnih temperatura za spolnu aktivnost kukaca, omogućuju vješanje kapsula i nakon samog početka leta savijača plodova. Broj kapsula po jedinici površine ovisi od tipa ambalaže (količina, stabilnost i dugotrajnost ispuštanja feromona), od procjene jačine populacije štetnika, od praga škodljivosti i mogućnosti korekcijske uporabe insekticida. Najčešće se vješa 200-1.000 kapsula/ha. Da bi se smanjili troškovi konfuzije po jedinici površine, zadnjih godina pojedini proizvođači reduciraju količinu feromona po kapsulama, uz dodatak tvari koji pojačavaju njihovo djelovanje (npr. RAK 1+2E). Parenje izostaje samo u slučaju da je udaljenost među jedinkama dovoljno velika, odnosno kod niske populacije štetnika, jer je u neposrednoj blizini prirodni miris ženki snažniji od feromona. Suradnjom Agronomskog fakulteta (Zavoda za poljoprivrednu zoologiju) i Hrvatskog zavoda za poljoprivrednu savjetodavnu službu u Međimurju smo tijekom razdoblja 1998.-2003. provjeravali djelotvornost metoda konfuzije u nasadima vinove loze (RAK 1+2) i jabuke (RAK 3, Shin-Etsu Isomate) radi kontrole štetne populacija jabučnog savijača i grožđanih moljaca. Nakon predstavljanja rezultata ovih istraživanja na 5. međunarodnom sajmu voćarstva ove godine u Donjem Kraljevcu, specijalizirane tvrtke pokazuju interes za plasman ovih kapsula na hrvatskom tržištu već narednih godina.
Legalizacija integrirane proizvodnje u vinogradima i voćnjacima (NN 32/10) zahtjeva od hrvatskih proizvođača brzu prilagodbu sve strožim kriterijima odabira i primjene metoda kontrole štetnih organizama koji vrijede u zemljama Europske Unije. Iskustva dobivena u Međimurju pokusnom primjenom metode zbunjivanja ili konfuzije dokazuju da je moguće vinogradarsku sezonu uspješno obaviti bez primjene sintetskih insekticida protiv grožđanih moljaca. U plantažnim nasadima jabuke se zbog potrebe korekcijskog suzbijanja savijača kožice plodova, breskvina savijača i druge generacije kukuruznog moljca primjena insekticida u godišnjem programu suzbijanja jabučnog savijača smanjila 60%. Ova ekološki najprihvatljivija metoda suzbijanja “uzročnika crvljivosti” naročito postaje učinkovita ako se na jednom području uključi većina ili gotovo svi vinogradari i voćari. Najveći nedostatak metode zbunjivanja je početni novčani trošak i još uvijek njena komercijalna nedostupnost na hrvatskom tržištu. Ipak, najkasnije ulaskom Republike Hrvatske u punopravno članstvo Europske Unije na zajedničkim će tržištu metoda konfuzije postati obveza u ekološki prihvatljivoj proizvodnji grožđa i voća, kako bi naši proizvođači bili konkurentni i mogli plasirati svoje proizvode u razvijene zemlje okruženja.