Svako mjesto svoju priču ima... (I.)

Današnja imena međimurskih naselja manje - više su formirana, no to ne znači da apsolutno nisu podložna promjenama. Sjetimo se samo najrecentnijih promjena - Sveta Marija ne tako davno nosila je naziv Marija na Muri, a Sveti Martin na Muri - Martin na Muri. Naselja su prošla neuspješnu mađarizaciju jer Međimurci vjerno čuvaju stare nazive svojih sela, ulica, kvartova, zaselaka i gradova. Što se, međutim, krije u korijenu pojedinog sela?

Veliki broj naselja dobio je ime prema feudalnom gospodaru, plemiću ili naprosto vlasniku zemljišta. Hodošan je, npr. imenovan prema mađarskom plemiću Hodosanyju dok je ime na Domašinec prenio njegov vlasnik, plemić Damaš. Isto tako Pribislavec dobiva ime prema slavenskom imenu Pribislav. Postoji teorija da se radilo o knezu. Vratišinec je nazvan prema imenu Bratiša, Vratiša ili Vratišna, vjerojatno feudalnom gospodaru koji je u nekom trenutku postao vlasnik ove fare koja je originalno pripadala grofovima Celjskim. To ime dolazi od slavenske riječi brat.

Banfi, u gornjem Međimurju, dobiva ime prema prezimenu grofa Bannfyja, gospodara Lendave koji je na području današnjeg Banfija sagradio dvorac svojoj grofici, navodno kako bi joj barem na taj način nadoknadio svoje odsustvo zbog državničkih obaveza.

Neka sela dobivala su imena prema svecima - zaštitnicima. Donjem i Gornjem Vidovcu ime je podario ili Sveti Vid, katolički svetac, ili je ime nastalo još u poganska slavenska vremena kad se štovao Svantevid ili Svetovid, prema nekim izvorima lokalna varijanta vrhovnog slavenskog boga Peruna. U ovu kategoriju pripadaju i naselja Sveta Marija, Sveti Martin na Muri i Donji / Gornji Mihaljevec (prema Mihalju, odn. sv. Mihovilu ili Mihaelu) te Mihovljan.

Slavensko nasljeđe očuvano je i u nazivu Gornje i Donje Dubrave. Naime, dubrava je staroslavenski naziv za hrastovu šumu (dub = hrast), a u čitavoj Hrvatskoj i ostalim slavenskim zemljama taj je pojam jedan od najraširenijih u imenima naseljenih mjesta. Dubravu nalazimo, primjerice, u Zagrebu, Češkoj, Poljskoj, a čak je i grad Dubrovnik dobio ime na sličan način.

Prema vrsti terena na kojem je građen, baš kao i Dubrava, ime je dobio i Črečan. Naziv Črečan dolazi od, također staroslavenskog, pojma čret što označava močvarno područje, zemljište s baruštinama i slično. Ovaj pojam i danas se često susreće u mnogim imena međimurskih polja.

Ime Peklenice dolazi od riječi pekel što znači nafta koja je na tom području odvajkada izbijala na površinu, a poznato je kako je tamo napravljena i prva bušotina u svijetu.

Za naziv Belice postoji nekoliko teorija. Najuvjerljivije su one prema kojima je ime dobila prema potoku Belec koji je tim područjem tekao ili prema vrsti obradive zemlje koju su zvali belica prema mineralnim tvarima (kalciju, magneziju...) zbog kojih je bojom djelovala bjeličasto; treća hipoteza, također dobro potkrijepljena, kaže da ime Belici dao feudalni gospodar Bela. Gardinovec je vjerojatno nazvan prema nekadašnjem vlasniku posjeda koji se zvao Grdin, Gardin, Grdislav ili Grdimir.

Ime Štrigove još uvijek nije razjašnjeno. Javljale su se teze kako je taj naziv nastao od riječi štriga koja označava ili kukca - uholažu, ili vješticu - obzirom da riječ štriga navodno na onom području i u okolici doista označava vješticu ili coprnicu. Nijedna od ovih teza još uvijek nema znanstvenu potvrdu.

Dvojnu prirodu potencijalnog nazivlja sa Štrigovom dijeli i Kotoriba čije ime možda dolazi od pojma kotor što znači utvrda (obzirom da je tamo doista sagrađena utvrda, za obranu od Turaka), a možda i od sintagme kot ribe, odnosno kutak bogat ribom. Postoji mogućnost da se radi i o kombinaciji.

Povijest Čakovca, središta županije, dovoljno je poznata te se zna da je naziv dobio prema Dimitriju Čakiju (mađarski naziv grada, Csaktornya, doslovno znači Čakov toranj).

Strahoninec je originalno nazvan Strahominec zbog čistine koja je na tom području počinjala. Naime, između Čakovca i današnjeg naselja Strahoninec rasla je gusta šuma u kojoj je ljude hvatao strah, a kod Strahoninca je bio smješten izlaz iz šume, tj. tam ih je strah minul.

Sveti Križ te istoimena crkva navodno su nazvani prema sastajalištu križara u doba križarskih ratova.

Vidimo da svako naselje krije nekakvu priču. Ime nerijetko ostane jedini poznati dio njegove povijesti obzirom da mnoge činjenice postaju priče, priče postaju legende, a legende do nas dolaze u raznim oblicima te često sadrže i fantastične elemente.